Najveći fokus domaćih investitora ovog tjedna je bio na trećem IPO-u na Zagrebačkoj burzi ove godine, Tokić Grupe. Uprava kompanije je u ponedjeljak donijela odluku o cijeni od 20,20 eura po dionici, a odluku je vjerojatno potaknula želja da se privuče male investitore. Analitičari Bloomberg Adrije smatraju da se radi o dobrom potezu.
U ponudi je bilo 200 tisuća postojećih dionica i milijun novih. Do zaključenja IPO-a u petak je prodano svih milijun novih i 154.215 postojećih dionica, i ukupno je prikupljeno 23,3 milijuna eura. Upisalo se preko 1.700 malih ulagatelja a na njih otpada 37 posto ukupno ponuđenih dionica.
Tri ovogodišnja IPO-a; Žito, ING-GRAD i Tokić, su prikupila ukupno 214 milijuna eura svježeg kapitala. Time je Hrvatska pozicionirana među trideset vodećih zemalja svijeta po broju inicijalnih ponuda u ovoj godini. Žito je privuklo 130 milijuna eura, ING-GRAD 60,72 milijuna a Tokić 23,3 milijuna eura.
Tokić Grupa
To ni izbliza nije sve što se događalo u Hrvatskoj. Od važnijih vijesti valja izdvojiti Končarevo preuzimanje tvrtke Novi Feromont d.o.o., svog dugogodišnjeg dobavljača kućišta transformatora. ING-GRAD je osigurao posao izgradnje sportske dvorane Osnovne škole Odra, vrijednosti veće od 6,7 milijuna eura. Time se nastavlja ovogodišnji snažan rast prihoda, od gotovo 36 posto u prvih devet mjeseci ove godine u odnosu na prethodnu godinu.
Građevinska tvrtka Radnik iz Križevaca kupuje sve više dionica Podravke. Kad smo kod građevinarstva, zanimljivo je da industrija raste ali građevinske kompanije na burzi ne ide baš svima. Novopridošlica na burzi, ING-GRAD, bilježi sjajne rezultate. Ali Ingra i IGH u u problemima.
Bloomberg Adria
Svi su zaboravili da uopće postoji ikakva industrija u Dalmaciji a da nije vezana za turizam. Upoznali smo vas s tvrtkom Draco, majstorima izolacije koji su prošle godine zabilježili rast prihoda od 80 posto. Fascinantno ali istinito, doslovno izvoze pijesak u Saudijsku Arabiju.
U Saboru je prvo čitanje prošao Zakon o kreditnim institucijama, što je praktički zakon o bankama. Jedna od promjena je da će poslovne banke ubuduće središnjoj banci morati dostavljati interne metodologije utvrđivanja strukture naknada za sve usluge koje pružaju klijentima i obavještavati HNB barem mjesec dana prije nego što mijenjaju metodologiju.
Objavili smo ispravak jedne krive statističke interpretacije koja je kružila hrvatskim medijima, a prema kojoj je navodno 60 posto stanovnika Hrvatske jedva spajalo kraj s krajem. Ukazali smo na manjkavosti tog tumačenja, i objavili točne podatke koji pokazuju sasvim suprotno tj. veliki pad subjektivnog siromaštva u Hrvatskoj.
Bitcoin je tijekom tjedna doživio korekciju i približavao se cijeni od 100.000 dolara. Ovaj tjedan je bio jedan od najgorih od trećeg mjeseca, s rasprodajom od preko 300 milijardi dolara.
Detaljno smo analizirali situaciju da saznamo što stoji iza tolikog odljeva. Jedan od razloga je ispuhivanje euforije nastale nakon drugog dolaska Donalda Trumpa na vlast. Tračak optimizma je sve veća popularnost kripto ETF-ova.
Zlato od početka godine bilježi snažan rast cijene, puno više nego dionički indeksi. Ovaj mjesec se cijena donekle korigirala, ali i s tim je rast od početka godine oko 50 posto. Analizirali smo je li sada dobro vrijeme za ulaganje u zlato ili je već kasno. Na korekciju ovog mjeseca je djelovala odluka Kine da ukine povrat poreza za neke maloprodajne trgovce, što je posebno pogodilo proizvođače zlatnog nakita i očekivana o potražnji za zlatom iz tog segmenta tržišta. Sudbina zlata bi mogla biti primarno vezana za geopolitiku, posebno odnos između SAD-a i Kine. Konkretno, zlato je postalo glavna alternativa dolaru i kupnja od strane središnjih banaka gura cijenu prema gore.
Alternativa izloženosti i zlatu i dionicama bi mogli postati ETF-ovi, koji bilježe eksplozivan rast. Imovina u njima bi se mogla povećati s 15 bilijuna 2024. na 35 bilijuna do 2035. Posebno dinamično tržište za ETF-ove je Europa, gdje ih ima već 13.500.
Što Nvidijina povijesno visoka tržišna kapitalizacija od 5 bilijuna dolara znači za tržište? Njen utjecaj je golem, među ostalom posluje s Nokia Oyj, Samsung Electronics Co. i Hyundai Motor Group.
Bloomberg
"Industrijska Nvidia" je možda Caterpillar. Prihod od 17,6 milijardi dolara je nadmašio očekivanja, cijena dionice se vratila na rekordne razine iz 2009. Razlog je umjetna inteligencija, što na prvu zvuči čudno za proizvođača bagera, buldožera i generatora. Ali razmislite o tome čime se gradi infrastruktura koja pokreće AI.
Gdje god se uputi pogled sve izgleda prenapuhano, od dionica preko bitcoina do zlata. JPMorgan i Deutsche Bank smatraju da će sljedećih deset godina situacija biti volatilnija, američka tržišta će imati manje prinose pa će se investitori globalno diversificirati a dugoročne državne obveznice će biti privlačnije kao rezultat visokih državnih deficita, javnog duga i protekcionističkih politika.
Kratkoročno, čelnici Morgan Stanleya i Goldman Sachsa očekuju tržišnu korekciju. Upozoravaju na mogući pad dioničkih tržišta, ne zbog makroekonomskih poremećaja nego zbog prevelikih valuacija tehnoloških tvrtki uslijed euforije oko umjetne inteligencije. Neki još uvijek inzistiraju da se današnje stanje razlikuje od dot-com ere.
Za dobiti uvid u to što nas čeka u budućnosti je dobro pogledati što se događalo u prošlosti. A dugoročno, tijekom zadnjih 200 godina, je prema izvješću Deutsche Bank najgoru izvedbu imala gotovina, da su dionice prilično dobra zaštita od inflacije, i da je zlato bolje od gotovine ali s niskim prinosima. Ništa neočekivano, ali dobro je nekada ponoviti osnove.