Bankama u Hrvatskoj prijeti šok ako Vrhovni sud stane na stranu dužnika s kreditima u švicarskim francima na kraju pravnog spora koji se vuče već jedno desetljeće.
Sud se sastaje u srijedu na zatvorenoj sjednici kako bi odlučio hoće li odluka biti javna, poručili su izvori upoznati sa situacijom. Ako se odluči za zatvoreni postupak, moguće je da će presudu donijeti odmah, navode isti izvori.
Predstavnik suda nije odmah odgovorio na molbu za komentar. Sud je ranije dao do znanja kako će uskoro donijeti odluku o postupku.
Čitaj više
Izvršni odbor Addiko banke preporučuje dioničarima da prihvate jednu ponudu. RBI ili NLB?
Ponuda je niža od konkurentske, ali uprava je smatra obećavajućom. Sada su sve oči uprte u odobrenje dioničara.
prije 4 sata
Rijeka može profitirati od novih trgovinskih tokova - ako infrastruktura stigne na vrijeme
Stručnjaci poručuju: luke više nisu samo tranzitne točke, već postaju strateška čvorišta.
prije 7 sati
Municipalne obveznice - Što su zapravo i kako u njih ulagati
Zamislite da vam netko kaže da možete ulagati u svoj grad ili općinu doslovno financirati njegovu infrastrukturu, od cesta i škola do bolnica, i pritom na tome ostvarivati prinos. Iako zvuči neobično, upravo to omogućuju municipalne obveznice.
prije 8 sati
Tokić kreće u otkup vlastitih dionica, kakve to signale šalje? Evo što kažu Bloomberg Adrijini analitičari
Jedino se logično postavlja pitanje zašto kompanija relativno brzo nakon IPO-a vraća kapital dioničarima kroz buyback?
26.05.2026
Presudom će se utvrditi mogu li dužnici, koji su prije desetak godina dobrovoljno konvertirali stambene i druge kredite iz švicarskih franaka u eure, tražiti dodatnu odštetu. Udruga dužnika u švicarskim francima, koja zastupa oko 30.000 pojedinaca te pruža pravnu pomoć i savjete, procjenjuje da je u igri iznos od ukupno oko 700 milijuna eura.
Odluka bi mogla utjecati na europske zajmodavce kao što su talijanski UniCredit i Intesa Sanpaolo, te austrijski Erste Group Bank i Raiffeisen Bank International, koji posluju u zemlji.
Žalbe na presude u pravilu je moguće podnijeti Ustavnom sudu.
"Pitanje obeštećenja dužnika u švicarskim francima riješeno je Zakonom o konverziji iz 2015. godine, koji je dužnike u švicarskim francima stavio u isti položaj kao da su od samog početka imali kredite vezane uz euro", izjavila je Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka (HUB). "U to su vrijeme banke snosile cjelokupan trošak konverzije, koji je iznosio oko milijardu eura."
Ova lobistička skupina među svojim članovima okuplja domaće podružnice Erstea, Intese, Raiffeisena i UniCredita.
Spor datira od zakona donesenog 2015. koji je prisilio banke da omoguće konverziju oko 3,4 milijarde dolara kredita iz franaka u eure. Taj je korak uslijedio nakon skoka švicarske valute koji je opteretio dužnike sa visokim anuitetima i ratama. Iako su gotovo svi dužnici konvertirali svoj dug, mnogi su tužili banke tražeći dodatnu odštetu.
Iako je Vrhovni sud 2020. presudio da su ugovori o konverziji valjani, pojedinačne tužbe za dodatnu štetu su se nastavile, pri čemu su sudovi donosili različite odluke. Dužnici zahtijevaju povoljnije kamatne stope, kao i povrat naknada za zatezne kamate.
Krediti nominirani u švicarskim francima postali su popularni u mnogim dijelovima Europe početkom 2000-ih jer su u početku imali niže kamatne stope. Kada je nastupila globalna ekonomska kriza, švicarska je valuta naglo ojačala, pa su mjesečne rate i preostali iznosi duga korisnika kredita naglo porasli.
Zemlje poput Poljske, Mađarske, Hrvatske i Grčke uvele su zakone za rješavanje ovog pitanja, a Europski sud pravde općenito je presuđivao u korist potrošača u sličnim pitanjima.
.webp){kind=icon}
