Perko: Europska regulativa guši investicije banaka i rast

Europsko udruženje banaka (EBF) upalilo je alarm: prekomjerno regulatorno opterećenje prijeti sposobnosti banaka da financiraju ključne europske prioritete, od energetske tranzicije do jačanja obrambenih kapaciteta. O tome gdje europske banke gube utrku s globalnim konkurentima i je li realan zaokret u regulatornoj filozofiji koja je od krize 2008. godine usmjerena na stabilnost i otpornost, za Bloomberg Adria TV govorila je Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka (HUB). Naglasila je kako je Europa na prekretnici gdje mora pronaći ravnotežu između opreza i poticanja rasta kako ne bi trajno zaostala.

Jaz od 1,4 bilijuna eura godišnje

Europa se suočava s golemim investicijskim potrebama koje, prema procjenama, dosežu nevjerojatnih 1,4 bilijuna eura godišnje. Taj iznos je, kako naglašava Perko, prosječnom građaninu teško i zamisliti, a on predstavlja značajan skok u odnosu na ranije procjene.

"Imali smo prije par godina izvještaj koji je procijenio da se Europa na godišnjoj razini treba 800 milijardi eura investicija da bi bila globalno konkurentna. Sada smo došli na 1,4 bilijuna. Evidentno je da potrebe za investiranjem u Europi rapidno rastu", istaknula je Perko. Najveći pomak u potrebama za financiranjem vidi se u segmentu obrane, što je izravna posljedica promijenjenog geopolitičkog okruženja. Bankarski sustav, koji u Europi osigurava oko 65 posto financiranja realnog gospodarstva, pod trenutnim uvjetima ne može sam podnijeti taj teret.

Zašto Europa gubi utrku s Amerikom?

Na pitanje u kojim segmentima europske banke najviše gube konkurentnost u odnosu na, primjerice, američke, Perko je naglasila da problem nije u otpornosti ili snazi samih banaka, već u okruženju u kojem posluju. Identificirala je tri ključna razloga za zaostajanje.

"Američke banke djeluju na jedinstvenom tržištu, dok je naše tržište u Europi, htjeli mi to ili ne, dosta fragmentirano. Kapital i likvidnost još uvijek su djelomično organizirani po nacionalnim granicama, što povećava troškove i smanjuje učinkovitost", objasnila je Perko.

Drugi je razlog znatno razvijenije američko tržište kapitala, koje omogućuje efikasnije prenošenje rizika na druge sudionike. Konačno, treći i ključni problem je regulatorni okvir koji se u posljednjih petnaestak godina koncentrirao isključivo na povećanje otpornosti i sigurnosti sustava. Takav okvir, kroz vrlo visoke kapitalne zahtjeve za imovinu koja se percipira kao rizičnija, efektivno kažnjava banke za financiranje inovacija. "Imamo graf na kojem na jednoj osi imate potencijal projekta za dugoročni rast i transformaciju, a na drugoj regulatorni trošak kapitala za banku", pojašnjava Perko. "Kod projekata u istraživanju i razvoju, digitalnoj infrastrukturi ili biotehnologiji, taj trošak postaje toliko visok da ih čini neatraktivnima za financiranje, bez obzira na njihov potencijal. Banke su time sustavno obeshrabrene financirati rizičnije, dugoročne projekte i gurnute su prema sigurnijim, kraćim plasmanima koji su ključni za buduću konkurentnost, ali nose manji regulatorni teret."

Traži se zaokret: Rast kao novi cilj, ali uz naučene lekcije

Na pitanje kako pomiriti poziv na promjene s bolnim lekcijama iz velike financijske krize, Perko odlučno odbacuje ideju da bankari zagovaraju povratak u rizičnija vremena. Naglašava da je regulatorni okvir stvoren nakon 2008. bio nužan i uspješan u postizanju svog primarnog cilja: stvaranja otpornog i stabilnog bankarskog sustava.

"Ne traži se deregulacija u smislu smanjenja stabilnosti. Lekcije iz 2008. smo dobro svladali i nitko ozbiljan ne dovodi u pitanje temeljne postavke: banke moraju imati znatno više kapitala, sofisticiranije upravljanje rizicima i podlijegati snažnom nadzoru", poručila je. Problem, kako objašnjava, nije u tim temeljima, već u činjenici da se regulatorni pendulum previše zanjihao u jednom smjeru, zanemarujući konkurentnost i sposobnost financiranja rasta. Fokus je bio isključivo na sprječavanju krize, što je stvorilo složen i često preklapajući sustav pravila koji guši dugoročne, transformacijske projekte.

Rješenje se, stoga, ne krije u rušenju postojećeg okvira, već u njegovoj inteligentnoj nadogradnji – pametnijoj i učinkovitijoj regulaciji. Predlaže se pojednostavljenje i bolja kalibracija kapitalnih zahtjeva, jer se različite regulacije često preklapaju, a nacionalna pravila nerijetko su stroža od europskih. Smanjenje kapitalnih zahtjeva za samo jedan postotni bod oslobodilo bi oko 95 milijardi eura kapitala u europskom bankarskom sustavu. Ključan prijedlog je da se rast i konkurentnost ugrade kao sekundarni ciljevi u mandate regulatora, po uzoru na Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD.

"Ako regulatorni okvir sustavno obeshrabruje financiranje dugoročnih projekata, najveći je rizik da ćemo uspješno spriječiti neku buduću krizu, ali isto tako nećemo financirati budući rast", upozorila je Perko. Zaključila je kako se politički kontekst u Europi mijenja te da raste svijest o globalnoj nekonkurentnosti, što otvara prostor za promjenu filozofije. Sada je, vjeruje, pravi trenutak da se pronađe put koji će zadržati visoku razinu otpornosti sustava, ali i omogućiti financiranje koje je Europi prijeko potrebno za budućnost.

Cijeli razgovor pogledajte u videu.