Bankari zadovoljno prate kako se Trumpova deregulacija širi Europom

Slawomir Krupa, glavni izvršni direktor francuskog Société Généralea, na stolu drži magnet. "Stop Basel Endgame!", piše na njemu, svakodnevno ga podsjećajući na najučinkovitiju bankarsku lobističku kampanju u povijesti.

Za Krupu – koji je ujedno predsjednik Europske bankarske federacije – frustrirajuće je što je ta kampanja uspjela s druge strane Atlantika.

Američki konkurenti nagrađeni su za svoje plakate i televizijske oglase naglim povlačenjem prijedloga o povećanju kapitalnih zahtjeva za 16 posto, za koje su neki procjenjivali da bi banke stajalo 160 milijardi dolara.

Wall Street je također dobio manje nametljiv nadzor i izmjene drugih pravila, dok je administracija predsjednika Donalda Trumpa obećala osloboditi banke onoga što smatra pretjeranim ograničenjima uvedenima nakon financijskog sloma 2008. godine.

Za Krupu i njegove europske kolege vjetrovima deregulacije predugo je trebalo za prijeći Atlantik. Sada se, međutim, regionalne banke nadaju promjenama nakon što je Europska komisija prošlog mjeseca obećala pozabaviti se nekima od njihovih najvećih pritužbi.

"To je odlučan korak u pravom smjeru, prvi takav nakon mnogo godina", rekao je Krupa o prijedlozima koji bi mogli osloboditi stotine milijardi eura kapitala i likvidnosti zarobljenih zbog nacionalnih ograničenja te otvoriti vrata promjenama u dijelovima globalnog kapitalnog sporazuma kojima su se domaće banke najžešće protivile.

Paket izvršnog tijela Europske unije potaknuli su političari i banke koji traže mjere za očuvanje "ravnopravnih uvjeta tržišnog natjecanja", ponajprije u odnosu na američke konkurente koji već dugo imaju prednost, a sada im dodatni vjetar u leđa daje Trumpova agenda smanjivanja regulacije.

No dok njihovi politički nadređeni možda podržavaju promjene, europski regulatori – oprezni zbog budućih financijskih kriza i gospodarskih teškoća koje bi one mogle izazvati – mnogo su manje skloni mogućem povlačenju regulatornih pravila. Time se otvara prostor za globalne sukobe oko pitanja kako odgovorno ublažiti postojeća pravila te treba li uvesti nove mjere za suočavanje s prijetnjama u nastajanju, poput umjetne inteligencije i privatnih tržišta.

Neil Esho | Kent Nishimura/Bloomberg

"Definitivno je teže – i mnogo teže nego ikad prije – provesti promjene i postići dogovor", rekao je Neil Esho, koji je do ožujka bio glavni tajnik Bazelskog odbora za nadzor banaka, gdje su izrađena kapitalna pravila Basel III koja su sada predmet spora.

"Vrijeme je za protunapad"

Kada je Krupa u veljači 2025. preuzeo čelnu poziciju u Europskoj bankarskoj federaciji, američka bankarska industrija već je bila u punom napadu na regulaciju.

"Vrijeme je za protunapad", izjavio je Jamie Dimon, izvršni direktor JPMorgan Chasea, u listopadu 2024., dok su američke banke sve snažnije prosvjedovale protiv onoga što su opisivale kao pretjerano regulatorno zadiranje.

Europa je, u međuvremenu, bila zaokupljena dvama važnim izvješćima koja su ukazala na probleme regije s financiranjem i gospodarskim rastom, a sastavili su ih bivši predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi i bivši talijanski premijer Enrico Letta. Banke su se uhvatile tih tema kako bi zatražile reforme usmjerene na "konkurentnost", koje bi im omogućile veće kreditiranje.

Najkonkretniji rezultat dosadašnjih europskih nastojanja jest odluka EU-a o odgodi dijela novih globalnih pravila, poznatih kao Temeljita revizija knjige trgovanja (FRTB), dok ne bude jasnije što će SAD učiniti. FRTB povećava kapitalne zahtjeve za trgovanje, područje u kojem europske banke izravno konkuriraju Wall Streetu, pa bi bile u nepovoljnijem položaju da su pravila ranije uvedena.

"Mislim da smo izgubili dvije godine", rekao je Krupa, koji je na čelo Société Généralea došao 2023., govoreći o nastojanjima europskih banaka da provedu smislenu reformu. U javnim nastupima on i drugi izvršni direktori djelovali su duboko frustrirano sporim napretkom. Europske banke i dalje se trguju uz diskont u odnosu na američke banke, iako se razlika smanjila.

Smjer najnovijeg paketa EU-a nije toliko dramatičan kao ublažavanje pravila u SAD-u, pa čak ni u Ujedinjenom Kraljevstvu, i ne slijedi isti pristup izravnim rješavanjem pitanja razine kapitala. No lobisti američke poteze smatraju ključnim katalizatorom promjena.

Europska unija s 27 država ne želi ostaviti dojam da oponaša SAD. Umjesto toga, svoj cilj predstavlja kao samostalno djelovanje radi povećanja učinkovitosti europskog bankarstva i omogućavanja bankama pristupa ekonomijama razmjera kako bi se mogle natjecati na globalnoj razini.

Na dan objave poslovnih rezultata Deutsche Banka prošlog mjeseca izvršni direktor Christian Sewing rekao je da ga ohrabruje sve veći naglasak na "pojednostavljenju i rastu". Wim Mijs, koji vodi svakodnevno poslovanje Europske bankarske federacije, inicijativu EU-a opisuje kao "prekretnicu" te kaže da ga je posebno iznenadilo i razveselilo što je Europa otvorila vrata promjenama u vezi s donjom granicom kapitalnih zahtjeva, ključnim i problematičnim dijelom globalnog bankarskog paketa.

Michelle Bowman | Al Drago/Bloomberg

Uvedena kako bi spriječila banke da manipuliraju internim modelima radi smanjenja kapitalnih zahtjeva, donja granica kapitalnih zahtjeva (output floor) bila je središnji dio konačnih pravila Basel III koja se sada provode – i protiv kojih se globalno pruža otpor.

SAD je ranije ove godine objavio da neće provoditi to pravilo. Taj potez imao je zanemariv domaći učinak jer američke banke već ne smiju koristiti interne modele za izračun rizika svog kreditnog portfelja.

Glavni je učinak bio otvaranje prostora europskim bankama, na koje pravilo mnogo više utječe, da zatraže preispitivanje pravila u duhu ravnopravnih uvjeta tržišnog natjecanja. Komisija sa sjedištem u Bruxellesu sada im je to omogućila.

Velika prepreka i dalje je Europska središnja banka (ECB), čiji dužnosnici smatraju da bi output floor trebao ostati na snazi u sadašnjem obliku, prema riječima osoba upoznatih s razmišljanjima ECB-a, koje su govorile pod uvjetom anonimnosti.

"Morat ćemo također voditi pravi dijalog s našim nadzornim tijelima i pronaći odgovarajuću ravnotežu", rekla je Maria Luis Albuquerque, europska povjerenica za financijske usluge zadužena za provedbu plana, za Bloomberg. ECB nije želio komentirati.

Potreba Europe da uskladi oprezne regulatore i države članice s različitim interesima jedan je od razloga zbog kojih dionice europskih banaka nisu snažnije porasle nakon objave Komisije.

"Sve se svodi na sigurnost, jer u SAD-u, kada Miki Bowman održi govor, svi vjeruju onome što kaže, a osobito tržište", rekao je Mijs, misleći na glavnu nadzornicu Federalnih rezervi.

"Jako tužno"

Dok europske banke pritišću političare da sustignu SAD, reforme američkog financijskog sektora i dalje pristižu, odražavajući širu Trumpovu deregulaciju svega, od tehnologije do fosilnih goriva i automobila.

Taj duh deregulacije koji se širi financijskim sektorom uznemiruje neke visoke europske središnje bankare i nadzornike. Oni su za Bloomberg, pod uvjetom anonimnosti, rekli da se američki pristup prelio u napete rasprave na međunarodnim forumima poput Bazelskog odbora.

Prema riječima jednog iskusnog europskog kreatora politike, koji je gotovo dva desetljeća sudjelovao u globalnom regulatornom sustavu, nikada nije vidio veći raskorak u načinu na koji američki i europski dužnosnici gledaju na prijetnje stabilnosti financijskog sektora. Nekoliko ih je izrazilo zabrinutost zbog onoga što smatraju američkim samozadovoljstvom prema rizicima – osobito u bankarstvu, umjetnoj inteligenciji i kreditiranju – kao i zbog domaćih politika, uključujući smanjenje nadzora.

Fed i Bazelski odbor nisu željeli komentirati. Američki dužnosnici javno su poručili da ne vide sistemski rizik povezan s privatnim kreditiranjem, ali istodobno traže dodatne informacije o izloženosti banaka tom sektoru. Kibernetički rizik također su odredili kao prioritet nadzora banaka.

"Teško je procijeniti promjene u nadzoru Feda, ali ECB, Banka Engleske i drugi morat će procijeniti postaje li nadzor nedostatan", rekao je Paul Tucker, bivši zamjenik guvernera Banke Engleske, a danas znanstveni suradnik na Sveučilištu Harvard.

Christian Sewing | Alex Kraus/Bloomberg

Planovi Feda za reformu ključnih pravila o likvidnosti – koji bi bankama potencijalno omogućili da novac preusmjere iz imovine s niskim prinosima, poput američkih državnih obveznica, u rizičniju imovinu – osobito izgledaju kao "zbrkana pogreška", rekao je Tucker.

Prijedlozi još nisu konačni. Bowman je u lipnju pred Odborom Zastupničkog doma za financijske usluge rekla da je cilj osigurati "da banke mogu ispunjavati obveze u uvjetima stresa, uz istodobno zadržavanje sposobnosti pružanja likvidnosti klijentima i zajednicama".

U međuvremenu su američki dužnosnici javno naglašavali potrebu za "modernizacijom" globalnog regulatornog okvira, izrazom koji neki europski dužnosnici, prema osobama upoznatima s njihovim razmišljanjima, vide kao sinonim za "deregulaciju".

SAD je u privatnim razgovorima također propitivao potrebu da se financijski regulatori šire na nova područja, prema riječima osoba upoznatih s tim raspravama.

 

Bivši dužnosnik Bazelskog odbora Esho rekao je da "ne očekuje ništa od velike važnosti" ako je za promjenu potreban međunarodni dogovor.

U svjedočenju pred Senatom prošle veljače Bowman je ukazala na ono što je opisala kao dugogodišnje "probleme upravljanja" Bazelskog odbora, uključujući "sve veću koncentraciju i smanjenu rotaciju vodstva među jurisdikcijama".

SAD i dalje aktivno sudjeluje u bilateralnim i trilateralnim sastancima s partnerima, no Esho strahuje da bi u kriznim vremenima moglo biti "teško" osigurati glatku međunarodnu koordinaciju.

"Definitivno nedostaje povjerenja", rekao je Esho, opisujući kako se američka pozicija sada doživljava kao da dolazi izravno iz Ministarstva financija, što je novost. "Mislim da neki smatraju da se oko svega drugoga može postići kompromis, ali ne i oko neovisnosti monetarne politike. To razumijem, ali jako je tužno."

 

– Uz pomoć Nicholasa Comforta i Katange Johnson