Bankari su godinama odbijali kripto, a sada u njemu vide milijarde

Prije deset godina, glavna australska burza odlučila je da se njezina budućnost nalazi u radikalnom zaokretu prema poravnanju i namiri trgovanja dionicama pomoću blockchaina. Ideja je bila iskoristiti korisne dijelove kripto tehnologije, a istovremeno se držati podalje od cjelokupne špekulativne manije oko digitalnog novca. No završilo je baš kao i metaverse Marka Zuckerberga: skupo, sporo za provedbu i na kraju odbačeno.

Današnje okruženje čini Australce iznimno opreznima. Moćne kuće s Wall Streeta, poput JPMorgan Chase & Co.-a, pretvaraju financijske vrijednosne papire u digitalne tokene; Londonska burza pokušava držati korak s kripto rivalima nudeći neprekidno trgovanje 24 sata dnevno; a div za kreditne kartice Visa Inc. dio je velike skupine financijskih tvrtki koje lansiraju stablecoin, takozvani stabilni novac jer iza njega stoji američki dolar. Je li blockchain, tehnologija koja stoji u pozadini svega ovoga, ponovno postala budućnost?

Nisu samo uobičajeni prodavači magle ti koji tvrde da je ovaj put stvar drugačija kad je riječ o zreloj upotrebi distribuiranih baza podataka (distributed ledgers), decentraliziranog digitalnog sustava koji ljudima omogućuje korištenje kripto tokena kao sredstva razmjene.

Bivši šef francuskog regulatora financijskih tržišta, Robert Ophele, kaže mi da je tokenizacija tu da ostane. Tehnologija više nije nedozrela, navodi on, dok je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa stala iza nje, a ozbiljne financijske institucije u nju ulažu stvarne, nevirtualne milijarde.

"Rani eksperimenti s blockchainom, poput onog u Australiji, bili su industrijski neuspjeh, a ne intelektualni", kaže Ophele.

Kamo sve ovo vodi? Mogli biste prigovoriti da je kupnja i prodaja vrijednosnih papira već sada prilično jednostavna – na isti način kao i maloprodajna plaćanja karticom ili telefonom. To je nedostatak mašte, kažu pobornici tokenizacije. Pretvaranje gotovine u kod smanjit će broj koraka u tržišnim transakcijama i trgovanju, omogućujući trenutnu namiru i programabilna pravila o tome kamo i kada novac ide. Kolateral koji jamči za trgovanje i ulaganja mogao bi postati lakši za prijenos i upravljanje. To bi mogao biti katalizator koji će potaknuti banke da automatiziraju veći dio svojih internih operacija.

Ništa od ovoga nije bez rizika. Ali bankarske antene za zaradu već podrhtavaju. Studija konzultantske kuće BCG pokazala je da bi timovi banaka zaduženi za tržišta kapitala mogli povećati svoj povrat na kapital za četiri postotna boda putem bržih namira i većeg obujma trgovanja, čak i uz trošak održavanja paralelnog sustava za klijente koji žele trgovati na stari način. To je oko milijardu dolara dodatne godišnje dobiti za prosječnu veliku banku.

Također postoji i obrambena potreba da se suprostave milijarderima iz Silicijske doline, koji gledaju na tradicionalne financije kao na još jednu industriju koju treba poremetiti i istisnuti. Primjer za to je otpor banaka prema isplati kamata na stablecoine na isti način na koji to čine za tipične bankovne depozite.

Takve obrambene akcije neće trajati vječno, čak i ako su se banke uglavnom pokazale kao digitalni preživjeli. Što više ulaganja i financijske imovine ljudi bude tokenizirano, to će biti veća potražnja za time da se svakodnevne metode plaćanja prilagode tom trendu, ističe Ophele. Dok Bitcoin nikada nije otišao dalje od toga da bude igračka za špekulante, a ne stvarno sredstvo razmjene, nedavne inicijative iz mainstream sektora su drugačije.

Div u sektoru plaćanja Stripe dio je skupine s Visom koja uspostavlja novi standard za stablecoin, poznat kao Open USD, a usto planira i preuzimanje tvrtke PayPal Holdings Inc. To sugerira da je na pomolu veliko prekrajanje fintech scene. Spajanje Stripeovih jednostavnih proizvoda i trgovačke mreže s više od 400 milijuna korisnika PayPala moglo bi prekretnički utjecati na normalizaciju upotrebe digitalnih kovanica, iako postoji zabrinutost da bi to moglo smanjiti konkurenciju.

 

Naravno, uz svo uzbuđenje postoje i ograde. Na primjer, u nekom trenutku bit će potreban pouzdan oblik digitalnog novca za plaćanje i namiru tržišnih transakcija ako digitalni token Banke A ne funkcionira s digitalnim tokenom Banke B. Stablecoin sličan Open USD-u teoretski bi mogao preuzeti tu ulogu ako ga koristi dovoljno ljudi, ali je vjerojatno da će neki oblik digitalnog novca središnje banke biti neophodan. Što god da se dogodi, dobitak na učinkovitosti u ovom novom vrlom svijetu mogao bi se izgubiti u potrebi za stalnim prebacivanjem između različitih sustava plaćanja, nacionalnih ili drugih.

Što se tiče nedavne pomame za stablecoinima, treba napomenuti da je gotovo cjelokupna tržišna vrijednost tog sektora od 300 milijardi dolara i dalje vezana uz njegovu upotrebu kao sredstva za trgovanje drugim, volatilnijim kriptovalutama. Čak i ako razni korporativni i institucionalni eksperimenti zažive, vjerojatno će biti lakše preurediti trgovanje vrijednosnim papirima nego zamijeniti postojeće maloprodajne sustave plaćanja — koji u Europi vrijede 58 bilijuna eura, prema konzultantskoj tvrtki Oliver Wyman. Ti sustavi potrošačima već sada djeluju gotovo bez ikakvog otpora.

Zatim su tu i opasnosti zbog kojih regulatori ne spavaju noću. Kibernetički napadi su jedna od njih. Druga je složenost postojanja mnoštva sustava za trgovanje i plaćanje koji nisu testirani u krizi poput one iz 2008. godine.

Ništa od toga neće se moći mjeriti sa strahom od zaostajanja, bilo na korporativnoj ili političkoj razini. Europska središnja banka drži barjak za digitalni euro, iako je, kao i kod staromodnih papirnatih valuta, teško zanemariti premoćnu dominaciju stablecoina vezanih uz dolar. Kako je bilten Currency of Power nedavno objavio: SAD je dopustio da privatne verzije njegove valute procvjetaju, dok Europa nesklona riziku shvaća da se "obuzdavanje ne razlikuje od odsutnosti".

Pa ipak, mudro je imati oprezan pristup i fokusirati se na ono što koristi stvarnom gospodarstvu. Brazil ima sustav trenutnih plaćanja, Pix, koji ne koristi blockchain, a učinio je čuda čineći transakcije bržima, učinkovitijima i inkluzivnijima – do te mjere da je izazvao bijes Trumpove administracije jer se natječe s duopolom Visa-Mastercard. Australija nije jedino mjesto koje nudi uvid u budućnost novca.