text size
Hrvatska je od siječnja do kraja kolovoza zabilježila 1,4 posto više dolazaka, ali samo 0,5 posto više noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine, što ukazuje na fizički plafon smještajnih kapaciteta. U prvih osam mjeseci ostvareno je 17,5 milijuna turističkih dolazaka i 90,5 milijuna noćenja, prema podacima sustava eVisitor. Fiskalizirani promet u smještaju i ugostiteljstvu rastao je dvoznamenkasto (10 posto), no to je primarno rezultat inflacije i novih pravila fiskalizacije, a ne stvarnog skoka potrošnje.
Tržište smještaja se raslojava; hoteli bilježe rast kapaciteta i noćenja, dok privatni smještaj gubi krevete, što ukazuje na potrebu za podizanjem kvalitete umjesto pukog dodavanja kapaciteta. U novoj epizodi emisije Spotlight Bloomberg Adrije, razgovarali smo s financijskim i menadžment konzultantom Ivicom Žurom.
Kraj ere brojanja gostiju?
Prema podacima do kraja kolovoza, Hrvatska je zabilježila rast dolazaka od 1,4 posto, no rast noćenja iznosio je tek mršavih 0,5 posto u odnosu na prošlu godinu. Žuro ističe da je Hrvatska po pitanju smještajnih kapaciteta doista dosegnula plafon. "Fizičkih kapaciteta imamo koliko imamo", napominje Žuro, sugerirajući da bi se budući rast trebao temeljiti na povećanju vrijednosti po gostu, a ne na stalnom povećanju broja kreveta. "Uspjeh sezone više ne bismo trebali mjeriti isključivo kroz broj dolazaka i noćenja, već kroz kvalitetu ponude i doživljaje koje gostima pružamo", dodaje.
Unatoč stagnaciji noćenja, fiskalizirani promet u smještaju i ugostiteljstvu u kolovozu je skočio za više od deset posto. Međutim, Žuro upozorava da ovaj dvoznamenkasti skok nije realan pokazatelj rasta turističke potrošnje. "Kada u obzir uzmemo stopu inflacije koja već godinama ne pada ispod četiri posto, stvarni rast potrošnje zapravo je znatno niži – jednoznamenkasti", pojašnjava Žuro. Dodatno, na statistiku je utjecala i promjena obuhvata sustava fiskalizacije, zbog koje je veći broj subjekata sada obvezan izdavati fiskalizirane račune, što umjetno napuhuje ukupne brojke.
Zanimljiv trend vidljiv je unutar strukture smještajnih kapaciteta. Dok privatni smještaj niže kategorije, koji tradicionalno čini dvije trećine ukupnih kapaciteta, bilježi pad – izgubivši gotovo 6.700 kreveta – hotelski sektor povećava i kapacitete i broj noćenja. Žuro to objašnjava početkom raslojavanja tržišta: "Bolje opremljeni objekti, oni koji se kontinuirano održavaju i uvode novitete, bilježe stabilan broj gostiju, dok mali objekti na granici isplativosti otpadaju. Očekuje se da će tržište samo eliminirati onaj dio smještaja koji ne nudi sadržaje i kvalitetu koje moderni gosti zahtijevaju."
Čitaj više
EU steže obruč oko Airbnba - gradovima veće ovlasti za borbu protiv stambene krize
Lokalne vlasti moći će ograničiti kratkoročni najam gdje cijene nekretnina osam puta premašuju prihode.
09.09.2026
S izuzetkom Valamara, dionice turističkih tvrtki u skladu s neambicioznom sezonom
Od početka sezone dionice turističkih kompanija porasle su za tek koji postotak, a taj je trend u skladu s drugim pokazateljima sezone koju spašavaju domaći turisti, Slovenci, Česi i Mađari
21.08.2026
Airbnb je miljenik Wall Streeta, ali Booking bi mogao biti pametniji izbor
Airbnb je nakon boljih rezultata i podizanja prognoze dobio snažnu potvrdu Wall Streeta – dionice su skočile 17 posto u jednom danu.
12.08.2026
Budućnost domaćeg turizma nije u broju gostiju, već u produktivnosti koju donosi tehnologija
O fazi konsolidacije tržišta, AI-u i o tome zašto budućnost hrvatskog turizma ovisi o produktivnosti za Bloomberg Adriju govori osnivač i direktor Rentlija Marko Mišulić.
16.08.2026
Domaći gosti i tradicionalna tržišta - gdje je potencijal?
Zanimljiv je podatak da su noćenja domaćih gostiju rasla za sedam posto, dok su strana noćenja rasla tek 0,2 posto. Iako domaći gosti čine tek 7,5 posto ukupnog broja gostiju, njihov je rast itekako bitan, posebice u predsezoni i posezoni. Žuro naglašava važnost zadržavanja fokusa na tradicionalna tržišta, poput Njemačke, Slovenije i Mađarske, ali upozorava na izazove.
"Njemačka prolazi kroz ekonomske poteškoće s visokim rastom cijena života i energenata, što izravno utječe na turističke navike njenih građana. Stoga je privlačenje gostiju iz drugih regija, uz razvoj boljih zračnih veza, nužan smjer razvoja", ističe Žuro.
Na kraju, osvrnuvši se na aktualni model oporezivanja turističkog najma, Žuro je iznio jasan stav. "Za mene, kao poduzetnika, manji su porezi uvijek bolji, ali iznajmljivači kojima je problem platiti nekoliko stotina eura godišnjeg poreza vjerojatno nisu dugoročno održivi u tom poslu", zaključuje. Kvaliteta usluge i kontinuirano ulaganje u smještaj pokazat će se ključnima za opstanak na sve zahtjevnijem turističkom tržištu.
S obzirom na klimatske promjene i potražnju za cjelogodišnjim turizmom, Hrvatska će morati obogatiti svoju ponudu izvan ljetnih mjeseci, nudeći doživljaje, atrakcije i društvena događanja kako bi osigurala dugoročan i stabilan rast.
--Cijeli razgovor pogledajte u videu.
.webp){kind=icon}
