Hoteli nadmašili apartmane! Turistički model se mijenja

Iako je turistička sezona u prvih šest mjeseci na razini prošlogodišnje, podaci otkrivaju dublju i značajniju promjenu. Hoteli, zahvaljujući snažnoj predsezoni, bilježe bolje rezultate, dok privatni smještaj, okosnica hrvatskog turizma, prvi put nakon dugo vremena pokazuje ozbiljne znakove usporavanja. Je li riječ o prolaznoj stagnaciji uzrokovanoj slabijim lipnjem ili početku nužne transformacije poslovnog modela o kojem se godinama govori?

O tim ključnim pitanjima za Bloomberg Adria TV govorio je Andrej Šimatić, konzultant za hotelski menadžment i član uprave u Summit Boutique Hospitality Group.

Paradoks od 14 posto: Gdje se stvara stvarna vrijednost?

Trenutačna situacija u kojoj hoteli čine tek oko 14 posto ukupnih komercijalnih smještajnih kapaciteta, a istovremeno ostvaruju gotovo polovicu svih dolazaka, najbolje oslikava strukturne probleme hrvatskog turizma. Ono što je još zanimljivo iščitati iz službenih podataka jest da je podbacio privatni smještaj. Hoteli, koji čine samo 14 posto ukupnih komercijalnih kapaciteta u zemlji, privukli su 47 posto svih komercijalnih dolazaka u prvih šest mjeseci. S druge strane, privatni smještaj, koji drži 52 posto ukupnih komercijalnih kapaciteta, u prvoj je polovici godine ostvario tek 27 posto dolazaka. Prema Šimatiću, taj nesrazmjer jasan je pokazatelj gdje leži stvarna dodana vrijednost.

"Hoteli iza sebe imaju veliku investiciju i posljedično pritisak da posluju cijele godine. Zbog toga aktivno rade na privlačenju gostiju i ostvaruju veći broj noćenja. S druge strane, netko tko ima naslijeđenu nekretninu može odraditi samo dva ljetna mjeseca i biti zadovoljan. No, takav model u većini slučajeva nije katalizator stvaranja dodane vrijednosti", objašnjava Šimatić. Hotelijeri su, ističe, prisiljeni ciljati goste veće kupovne moći koji će više trošiti kroz dulji period, što direktno utječe na kvalitetu cjelokupne ponude i prihode destinacije.

"Dosta je brojanja, vrijeme je za računanje"

Ipak, činjenica je da prihodovna strana turizma raste. U prvom je tromjesečju ostvareno 945,2 milijuna eura prihoda od turizma, što predstavlja povećanje od 9,2 posto. Godinama se uspjeh hrvatskog turizma mjerio isključivo brojem dolazaka i noćenja. Šimatić smatra da je takav pristup, osobito u uvjetima stagnacije, potpuno promašen i da se fokus hitno mora prebaciti na ključne poslovne pokazatelje.

"Broj noćenja kao pokazatelj stvarno ne smatram adekvatnim. Zamislite prekrcanu plažu na kojoj se ne može staviti ručnik i mi kažemo 'super, došlo nam je još pet posto više ljudi'. Zašto to gledamo?", pita se Šimatić. Umjesto pukih fizičkih pokazatelja, naglašava važnost praćenja profitabilnosti, povrata na investicije i prosječne potrošnje gosta, koja je u Hrvatskoj i dalje osjetno niža nego u usporedivim mediteranskim zemljama. "Postoje puno relevantniji pokazatelji, od ukupnog prihoda i stvorene vrijednosti do percepcije Hrvatske kao destinacije. Jedan od poraznih primjera je pad na ljestvici čistoće mora s petog na dvanaesto mjesto. To je naš ključni resurs i to je pokazatelj koji nam treba biti bitan", upozorava.

Cjenovni plafon je dosegnut, osim za luksuz

Društvene mreže prepune su primjera visokih cijena na obali, a gosti sve manje opraštaju nesrazmjer između cijene i kvalitete. Šimatić potvrđuje da je Hrvatska izgubila svoju nekadašnju konkurentsku prednost povoljnijih cijena. "Trenutačno su i Španjolska i Grčka povoljnije od nas u smislu cijena restorana i hotela. Time smo definitivno izgubili jedan dio gostiju", navodi.

Iako smatra da je u masovnom turizmu dosegnut cjenovni plafon, ogroman prostor za rast vidi u premium i luksuznom segmentu. "Postoje primjeri najboljih hotela u Hrvatskoj koji u špici sezone postižu cijene od 1.000 do 1.500 eura po noćenju, a neki idu i do 2.500 eura. Dakle, prostor postoji, ali ga mora pratiti vrhunska vrijednost i usluga koja se za taj novac dobiva", kaže Šimatić, dodajući kako podaci pokazuju da prosječna cijena prodane hotelske sobe ove godine nije rasla u odnosu na lani, što sugerira da je tržište doseglo zasićenje.

 

Budućnost turizma: Znanje i investicije ispred stihije

Usporavanje privatnog smještaja prvi je jasan signal tržišta da kvantiteta više nije dovoljna. Šimatić predviđa "prirodnu filtraciju" u kojoj će dio iznajmljivača biti prisiljen na profesionalizaciju i podizanje kvalitete, dok će drugi shvatiti da im se posao više ne isplati i izaći s tržišta.

Na pitanje što bi trebao biti prioritet za budući razvoj, Šimatić odgovara da je ključ u kombinaciji nekoliko faktora. "Investicije su prvi katalizator svega, a da bi se one dogodile, potreban je povoljan i konkurentan investicijski okvir. No, ono što bih ja promijenio jest pristup znanju. Moramo kupovati i implementirati najbolje svjetsko znanje. Nemoguće je da vrhunsko turističko znanje postoji na razini 300 i više turističkih zajednica. Strategiju treba promišljati pet vrhunskih ljudi, a ostali trebaju biti zaduženi za implementaciju", jasan je Šimatić.

Stagnacija s početka sezone tako nije razlog za paniku, već posljednji poziv za buđenje. Vrijeme stihijskog rasta je prošlo, a budućnost hrvatskog turizma ovisit će isključivo o strateškom zaokretu prema kvaliteti, profitabilnosti i pametnom upravljanju destinacijama, vođenom stvarnim znanjem, a ne samo brojanjem gostiju.