Kratkoročno zaduživanje i rastući rashodi - prijeti li Hrvatskoj fiskalni pritisak?

Hrvatska je novim izdanjem tromjesečnih trezorskih zapisa prikupila 2,21 milijardu eura, što je znatno više od planiranih 1,75 milijardi. Građani su uložili gotovo dvije milijarde eura uz godišnji prinos od 2,75 posto, dok su institucionalni ulagači prihvatili nižih 2,60 posto. Sve to događa se uoč rebalansa proračuna, i ususret 2027. godini u kojoj bi Hrvatska od investitora i građana mogla tražiti čak 11 milijardi eura kroz izdavanje novih vrijednosnih papira i refinanciranje dospjelih obveznica.

O tome je li ovo pametnije upravljanje dugom ili samo odgađanje fiskalnog pritiska, u emisiji Spotlight Bloomberg Adrije razgovarali smo s financijskim analitičarom Hrvojem Japunčićem iz tvrtke Decentia Advisory.

Povjerenje građana i viši prinosi

Država je inicijalno planirala prikupiti 1,75 milijardi eura, ali je potražnja znatno nadmašila očekivanja. Analizirajući govori li to o povjerenju u državu ili o nedostatku boljih mogućnosti za ulaganje, Japunčić ističe jednostavnu logiku investitora.

"Građani sad očigledno ulažu u vrijednosne papire Republike Hrvatske. Na kraju krajeva, veći su prinosi nego kad ostavljaju sredstva na depozitima i mislim da je to čisto logički slijed", pojašnjava analitičar.

Kada je riječ o odluci države da građanima ponudi prinos od 2,75 posto, a institucionalnim ulagačima 2,60 posto, postavlja se pitanje je li to opravdano skuplji način privlačenja štednje. Japunčić to stavlja u kontekst širih monetarnih kretanja. "S obzirom na to da smo svjedoci da je Europska središnja banka išla s podizanjem kamatnih stopa, banke nešto ipak malo podižu kamatne stope na svoju štednju, što te pogura da onda moraš i kod financiranja sa strane Republike Hrvatske malo podignuti kamatne stope."

Rizici kratkoročnog zaduživanja i domaća baza

Ovi trezorski zapisi dospijevaju već sredinom prosinca, što znači da je država više od dvije milijarde eura financirala na samo 91 dan. Iako stalno prebacivanje duga predstavlja određeni rizik, Japunčić umiruje situaciju. "Iako se radi o značajnim financijskim sredstvima, ipak postoji dovoljna potražnja sa strane fizičkih i pravnih osoba, tako da u ukupnosti financiranja to nije toliko teško vratiti", smatra Japunčić.

Građani danas drže više od 8,5 posto hrvatskog javnog duga. Japunčić to vidi kao iznimno pozitivan strateški potez jer se time smanjuje izloženost međunarodnim tržištima. "Osobno smatram da je to jako dobra stvar. U konačnici, tijek novca pri isplati kamata opet se vraća investitorima u Hrvatskoj koji onda to možda vraćaju u potrošnju ili depozit. Da sam na mjestu upravitelja, ja bih taj postotak dizao na 10 do 15 posto kao nekakav cilj", naglašava stručnjak.

Fokus na deficit i kontrolu rashoda

Deficit opće države prošle je godine dosegnuo tri posto bruto domaćeg proizvoda, a javni dug je nominalno porastao za 3,1 milijardu eura. Japunčić napominje da ga više zabrinjava rashodovna strana proračuna nego sam rast duga.

"Osobno uvijek puno veći faktor stavljam na aspekt deficita jer on jednostavno govori da stvarno treba naglasak znatno stavljati na rashodovni segment. Mislim da u prihodovnim segmentima prostora za daljnje opterećenje, pogotovo privatnog sektora, nema", upozorava analitičar. Pritom dodaje kako je dosadašnje smanjenje udjela duga u BDP-u bilo primarno posljedica niskih kamatnih stopa, a ne strukturnih reformi.

U kontekstu pripreme rebalansa proračuna, Japunčić ističe važnost praćenja izvanrednih troškova, poput izdvajanja za obranu, ali i apelira na veću transparentnost. "Stvarno bi nam bilo vrlo svrsishodno da imamo znatno veću bazu informacija o stanju javnih financija na mjesečnoj bazi, što bi bilo dobro i za razumijevanje međunarodnih investitora", kaže Japunčić.

Fiskalni izazovi u idućoj godini

Iduće bi godine država od investitora i građana mogla tražiti čak 11 milijardi eura kroz izdavanje novih vrijednosnih papira i refinanciranje dospjelih obveza. Kombinacija rasta rashoda, kratkoročnog zaduživanja i usporavanja gospodarstva stvara ozbiljne rizike.

"Ja bih ipak za sljedeću godinu išao s jednim manje perspektivnim pogledom", iskren je Japunčić. "Tu je utjecaj mogućih daljnjih inflacijskih pritisaka koji će determinirati povećanje kamatnih stopa, što znači i skuplje zaduženje. Ja bih išao s nižom bazom planiranja pa ćemo onda, ako budu pozitivna kretanja, ići prema gore."

Upravljanje hrvatskim javnim dugom u razdoblju koje slijedi zahtijevat će pažljivo balansiranje između privlačenja domaćeg kapitala, kontrole proračunskih rashoda i prilagodbe globalnim kretanjima kamatnih stopa. Oprezno planiranje i veća transparentnost javnih financija bit će ključni alati za održavanje fiskalne stabilnosti u neizvjesnom makroekonomskom okruženju.

-- Cijeli razgovor pogledajte u videu