Hrvatski javni dug raste brzinom posljednji puta viđenom tijekom pandemijske krize

Hrvatski javni dug u godinu je dana porastao za 4,9 milijardi eura što mu je najviši skok još od pandemijske krize. Posljednji dostupni podaci središnje banke pokazuju kako je krajem svibnja iznosio 55,1 milijardu eura, a po svemu sudeći nastavit će rasti i dalje. To bi moglo usporiti ili čak potpuno zaustaviti poboljšanje fiskalnih pokazatelja kojima se posljednjih godina hvali(la) vlast.

U svibnju prošle godine javni je dug iznosio 50,2 milijarde eura, a nakon toga rastao je u prosjeku za 400-tinjak milijuna mjesečno. Prije toga, skok od pet milijardi eura posljednji je puta viđen između ožujaka 2020. i 2021. godine. Tada je to bilo zbog subvencija poduzetnicima kako ne bi tijekom pandemije morali davati otkaze radnicima, te manjka proračunskih prihoda radi kočenja gospodarske aktivnosti (bruto domaći proizvod u drugom kvartalu 2020. bio je 16 posto niži nego godinu prije).

Aktualno povećanje javnog duga dolazi u razdoblju gospodarskog rasta. Premijer Andrej Plenković često ističe kako hrvatska ekonomija već dulje vrijeme raste po stopama iznad prosjeka Europske unije.

Kako su taj rast dobrim dijelom pogonile i investicije financirane iz fondova EU-a, odnosno novac iz europskog proračuna, ostaje zagonetka zašto je hrvatski javni dug u tako kratkom vremenu toliko skočio. Razloga može biti više.

Za početak, na naplatu dolazi velikodušnost države iz proteklih nekoliko godina. Dva mjeseca prije parlamentarnih izbora 2024. godine Vlada je donijela odluku o "najvećem povećanju plaća u povijesti" za državni i javni sektor. Premijer Plenković tada je izjavljivao kako je to povećanje "moguće zato što smo zemlju vodili u ispravnom smjeru".

Na naplatu dolaze i antiinflacijski paketi. Vlast je reguliranjem cijena plina i struje, između ostalog, odgađala efekte sveukupnog rasta cijena tih energenata sa svjetskih na domaće tržište. Samo prošlog četvrtka Vlada je donijela novi paket mjera vrijedan 260 milijuna eura.

Radi se sada o već 11. paketu antiinflacijskih mjera na koje je dosad iz proračuna preusmjereno čak 9,3 milijardi eura. Kako građani i poduzetnici zahvaljujući tim mjerama ne plaćaju punu odn. tržišnu cijenu plina i struje, dobavljačima se to nadoknađuje iz proračuna kako ne bi poslovali s gubicima.

Europski fondovi

Čak i spomenute investicije nisu u potpunosti financirane iz fondova Europske unije. Za dio njih bilo je nužno sudjelovanje države odnosno dijelom su se financirale i iz hrvatskog proračuna.

Zajedno s drugim faktorima sve je to dovelo do naglog rasta javnog duga Hrvatske za gotovo pet milijardi eura u samo godinu dana. Kao što smo spomenuli, ne radi se o prvom takvom naglom skoku.

Uz pandemiju, javni dug je za pet milijardi eura skočio i tijekom 2013. godine, a po sličnoj stopi rastao je i dvije i pol godine prije toga. U tom razdoblju država se borila s posljedicama financijsko-ekonomske krize iz 2008. godine.

Kako u ovom trenutku Hrvatska i dalje ostvaruje gospodarski rast, porast javnog duga na prvi pogled i ne izgleda toliko zabrinjavajuće. No postao je nešto što treba svakako držati na oku.

Udio u BDP-u

Zasad se još drži ispod udjela od 60 posto u bruto domaćem proizvodu (BDP) i daleko je od 83 posto na koliko je privremeno skočio tijekom pandemije. Kako se uvelike očekuje i prognozira usporavanje domaćeg ekonomskog rasta moguće je da će doći i do slabijeg rasta proračunskih prihoda.

S druge strane, rashode tek trebati obuzdati novim proračunom, a tvrdoglava inflacija i nastavak geopolitičkih nesigurnosti leže u pozadini pretpostavki da će vlast morati nastaviti s provođenjem antiinflacijskih mjera. Nastave li se proračunski deficiti, rast će i javni dug.

Ministar financija Tomislav Ćorić morat će obuzdati proračunske apetite svojih kolega | Slavko Midzor/Pixsell

 

Proračun za 2027. ovih se dana ubrzano priprema u državnim tijelima i tek treba vidjeti njegovu konačnu verziju. Pitanje je koliko će ministar financija Tomislav Ćorić uspjeti zauzdati apetite svojih kolega.

Prema Odluci o proračunskom okviru za razdoblje 2027. do 2029. objavljenoj u lipnju, rashodi državnih tijela koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka trebali bi iduće godine porasti za 2,7 posto.

Stezanje remena

No među 44 ministarstva, ureda, agencija i ostalih tijela popisanih u toj Odluci, rast rashoda planira njih samo 13. Ostali će morati stegnuti remen, neki i poprilično.

Proračunski prihodi u prvih su pet mjeseci ove godine rasli po stopi od 15 posto, no rashodi su istovremeno bili 14 posto viši, tako da je očito kako u prvoj polovici godine nije došlo do bilo kakvih pozitivnih pomaka za proračun.

 

Prema podacima iz okvirnog proračuna, iduće se godine predviđa dodatno zaduživanje države u visini četiri milijarde eura.

Povjerenstvo za fiskalni dug ljetos je objavilo kako je udio duga opće države u BDP-u jedan od "rijetkih fiskalnih pokazatelja koji posljednjih godina (...) bilježi povoljne trendove". Povećanje javnog duga od pet milijardi eura u samo godinu dana jasan je znak da bi "rijetki" fiskalni pokazatelji koji "bilježe povoljne trendove" mogli postati još rjeđi.

Kreditni rejting

Brojke zasad ne daju razloga za paniku, ali pogoršanje pokazatelja moglo bi zaustaviti i pozitivan trend kad je u pitanju hrvatski kreditni rejting. Premijer Plenković voli se hvaliti rastom ocjena kreditnog rejtinga, no nije sigurno koliko će imati razloga za to u budućnosti.

Agencija Fitch Ratings je prije mjesec i pol dana potvrdila ocjenu dugoročnog rejtinga na A- sa stabilnim izgledima. Njihovi analitičari tada su poručili kako očekuju stabilizaciju omjera javnog duga i BDP-a u srednjem roku "usprkos očekivanom rastu fiskalnog deficita". Najnovije brojke ne pružaju previše nade za to.