MMF upozorava na neodržive dugove u Europi, na tapeti se našla i Hrvatska

Dinamika državnog duga u Europi u opasnosti je od ozbiljnog skretanja s puta ako regija ne uspostavi kontrolu nad svojim javnim financijama, priopćio je Međunarodni monetarni fond (MMF).

Parcijalni pristup u mnogim nacijama nailazi na zid usred sve većih izazova koji uključuju starenje stanovništva, energetsku tranziciju i ponovno naoružavanje, napisali su ekonomisti Luc Eyraud, Mahika Gandhi i Andrew Hodge u radu objavljenom u ponedjeljak.

 

"Ako dugoročni pritisci na potrošnju ostanu neriješeni, dinamika duga mogla bi krenuti eksplozivnom putanjom u mnogim europskim zemljama", naveli su analitičari MMF-a. "Marginalne promjene vjerojatno neće biti dovoljne s obzirom na razmjer potrebnog prilagođavanja, a potencijalno mogu izazvati i zamor od reformi."

Ova se analiza nadovezuje na niz nedavnih upozorenja o fiskalnoj osjetljivosti država, desetljeće nakon dužničke krize koja je umalo podijelila eurozonu. Među nacijama koje trenutno privlače posebnu pozornost su Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Belgija, od kojih svaka bilježi zaduženost blizu ili iznad ukupne veličine svog gospodarstva.

Političari moraju krenuti "prema promišljenijoj strategiji usmjerenoj na budućnost – onoj koja kombinira reforme, fiskalnu konsolidaciju i, po potrebi, dublje odluke o opsegu i financiranju javnih usluga", naveli su. "Kako cijena odgađanja raste, prednosti strateškog pristupa postaju sve jasnije."

Istraživači MMF-a procjenjuju da će zemlje do 2040. godine zabilježiti rast potrošnje za prosječno gotovo pet posto ukupnog BDP-a, i to u vrijeme kada je gospodarski rast skroman, a želja za većim oporezivanjem ili velikim smanjenjem potrošnje i dalje niska.

To će javni dug staviti na neodrživu putanju, dosežući u prosjeku 130 posto bruto domaćeg proizvoda, dodali su. To je otprilike dvostruko više nego danas.

"Umjereni" paket reformi zatvorio bi otprilike trećinu tog jaza, ističu ekonomisti, među kojima su i Giacomo Magistretti, Ian Stuart, Mengxue Wang i Jiae Yoo. Reformske mirovinske mjere i mjere za poticanje rasta donijele bi najveće pozitivne učinke.

Fiskalne prilagodbe i dalje će biti potrebne u većini zemalja, dodali su.

"Oboje je obično nužno i oboje uključuje politički teške odluke", napisali su ekonomisti. "Što je veći napredak u reformama, to će zadatak fiskalne konsolidacije vjerojatno biti manje zahtjevan, no oslanjanje isključivo na reforme ostavilo bi rizike fiskalne održivosti neriješenima."

Neke visoko zadužene zemlje možda će morati otići i korak dalje te razmotriti radikalnije mjere koje preispituju opseg javnih usluga.

"Preispitivanje uloge vlade ne podrazumijeva nužno povlačenje države ili razgradnju europskog socijalnog modela", rekli su ekonomisti MMF-a. "Umjesto toga, ono uključuje pragmatičnu procjenu o tome koje je usluge najbolje financirati iz javnih sredstava, koje bi se mogle učinkovitije ili pravednije financirati uz veće sudjelovanje privatnog sektora te kako se odgovornosti mogu preraspodijeliti."

U radu se relativno velika državna uprava, sveobuhvatni socijalni programi, univerzalna zdravstvena zaštita i besplatno obrazovanje navode kao obilježja koja su podupirala rast, društvenu koheziju i stabilnost od Drugog svjetskog rata, ali bi se sada mogla naći pod pritiskom. Dublje reforme sve su češća tema u političkim raspravama između MMF-a i vlada, navodi se u dokumentu.

Izdaci za plaće u javnom sektoru bili su tema razgovora s Austrijom i Hrvatskom, napisali su autori. Prostor za poboljšanje u usmjeravanju socijalne potrošnje identificiran je u Belgiji, Francuskoj i Norveškoj, dok se u Njemačkoj, Slovačkoj i Turskoj vidi znatan prostor za smanjenje široko postavljenih energetskih subvencija.

"Fiskalni izbori postat će sve više ograničeni, osporavani i značajni", rekli su ekonomisti. "Nastavak odgovaranja na ove izazove na parcijalan ili reaktivan način – pristup 'snalaženja u hodu' koji su mnoge zemlje dosad usvojile – dostiže svoje granice."

 

 – Uz suradnju Jorgea Valera