Kamatne stope Feda i ECB-a: kako utječu na inflaciju, kredite, dionice i obveznice

Kamatne stope su jedan od najvažnijih instrumenata koje središnje banke koriste za upravljanje gospodarstvom. Njihov rast ili pad utječe na cijenu kredita, prinose na štednju, vrijednost dionica i obveznica, tečaj valuta, ali i na svakodnevne financijske odluke građana i kompanija. Iako se o njima govori gotovo svakodnevno, mehanizam njihova djelovanja često ostaje nedovoljno jasan. Kako kamatne stope funkcioniraju i zašto su toliko važne?

Povod za ovu priču su posljednji potezi dviju najvažnijih središnjih banaka na svijetu. U Sjedinjenim Državama novi predsjednik Feda Kevin Warsh zauzeo je znatno čvršći stav prema inflaciji i nagovijestio da neće žuriti sa spuštanjem kamata, dok je Europska središnja banka (ECB) u lipnju, prvi put od 2023. godine, podigla kamatne stope za 25 baznih bodova zbog pojačanih inflacijskih pritisaka.

Što su zapravo kamatne stope i zašto ih središnje banke mijenjaju

Kamatna stopa koju određuje središnja banka (kod Feda je to federal funds rate, a kod ECB-a depozitna stopa) predstavlja kamatu kojom središnja banka utječe na cijenu novca. Ona je osnova na kojoj se formiraju sve druge kamate u gospodarstvu, od kamata na stambene i poslovne kredite, do prinosa na državne obveznice i kamata na oročenu štednju. Središnje banke, međutim, ne određuju izravno kamate koje građani i kompanije plaćaju bankama, već referentnu kamatnu stopu na temelju koje se one formiraju.

Kada središnja banka podigne referentnu kamatnu stopu, novac postaje skuplji u cijelom sustavu. Banke plaćaju više kako bi se zadužile, pa taj trošak prenose na građane i kompanije kroz skuplje kredite. Kada je, s druge strane, spušta, novac postaje jeftiniji, kreditiranje se ubrzava, a potrošnja i investicije u pravilu rastu.

Središnje banke ovaj alat koriste prvenstveno kako bi držale inflaciju pod kontrolom. Kada cijene rastu prebrzo, kao što se sada događa uslijed poskupljenja energije, podizanje kamata treba ohladiti potražnju i usporiti rast cijena. Kada, s druge strane, gospodarstvo usporava ili prijeti recesija, središnje banke spuštaju kamate kako bi potaknule zaduživanje, potrošnju i investicije.

Kako promjena kamata stiže do realnog gospodarstva

Efekt promjene kamatnih stopa nikada se ne osjeti odmah, nego se kroz gospodarstvo prenosi postupno, kroz nekoliko kanala.

Bloomberg

Prvi i najizravniji su krediti. Kada kamate rastu, stambeni krediti postaju skuplji, pa građani teže i sporije kupuju nekretnine, što hladi tržište nekretnina. Kompanije se, s druge strane, financiraju po višim kamatnim stopama, pa usporavaju investicije, širenje proizvodnje i zapošljavanje kako bi smanjile troškove. Sve to zajedno smanjuje ukupnu potrošnju i investicije u gospodarstvu.

Drugi je štednja. Kada su kamate više, građanima postaje isplativije držati novac na štednim računima ili u obveznicama umjesto da ga troše ili ulažu u rizičniju imovinu, jer ostvaruju sigurniji i veći prinos bez dodatnog rizika. Na taj način dio novca izlazi iz potrošnje, što dodatno pridonosi usporavanju inflacije.

Treći je tečaj valute. Više kamate u pravilu privlače strani kapital koji traži bolji prinos, što jača domaću valutu. Jača valuta znači jeftiniji uvoz, što dodatno pomaže u obaranju inflacije, ali istovremeno otežava izvoz jer domaći proizvodi postaju skuplji za strane kupce.

Na kraju, tu je i psihološki efekt, odnosno efekt očekivanja. Tržišta ne reagiraju samo na ono što je središnja banka upravo učinila, već prije svega na ono što investitori očekuju da će se dogoditi u narednim mjesecima. Zato izjave poput onih koje su dali Warsh i Lagarde u prethodnom razdoblju često pokreću tržišta jednako snažno kao i sama odluka o kamatnoj stopi.

Kako kamate i očekivanja o njima pomiču cijene imovine

Upravo zato što se efekt na realno gospodarstvo osjeti sa zakašnjenjem, financijska tržišta reagiraju mnogo brže na samu najavu ili nagovještaj promjene kamata. Evo kako to izgleda kod triju glavnih klasa imovine.

Dionice

Kada kamate rastu, dionice u pravilu postaju manje atraktivne u odnosu na obveznice. Razlog je taj što obveznice sada nude siguran i veći prinos, pa investitori imaju manje razloga preuzimati rizik ulaganja u dionice radi višeg prinosa. Istovremeno, veće kamate znače skuplje kredite za kompanije, pa se očekuje da će one manje investirati, sporije rasti i ostvarivati slabije rezultate, što dodatno pritišće cijene dionica.

Ovaj je efekt posebno izražen kod tehnoloških i brzorastućih kompanija (growth companies), čija se vrijednost najvećim dijelom temelji na profitima koji se očekuju tek u budućnosti, a viša kamata čini te buduće profite manje vrijednima u sadašnjosti. Kada kamate padaju, događa se suprotno: kredit je jeftiniji, kompanije lakše investiraju i rastu, a dionice, posebno one brzorastuće, obično dobivaju na vrijednosti.

Obveznice

Kod obveznica je veza izravna, ali često zbunjuje investitore zbog obrnutog odnosa između cijene obveznice i njezina prinosa – kada kamate rastu, cijene postojećih obveznica padaju. To je zato što nove obveznice sada nose viši, atraktivniji kupon, pa stare obveznice s nižim kuponom gube na vrijednosti kako bi se njihov efektivni prinos uskladio s novim tržišnim uvjetima.

Kada kamate padaju, događa se obrnuto – cijene postojećih obveznica s višim kuponom rastu jer postaju relativno atraktivnije od novoizdanih. Obveznice s duljim rokom dospijeća u pravilu su osjetljivije na promjene kamatnih stopa od onih kratkoročnih, jer je njihov novčani tok "zaključan" na dulje razdoblje.

Sirovine

Kada je riječ o sirovinama, poput nafte, plina ili metala, veza s kamatama manje je izravna, ali podjednako važna. Više kamate obično jačaju domaću valutu, a kako se većinom sirovina na globalnoj razini trguje u dolarima, jači dolar čini sirovine skupljima za kupce koji plaćaju drugim valutama, što ruši potražnju i cijene. Uz to, više kamate poskupljuju troškove držanja zaliha i financiranja pozicija u sirovinama, što dodatno smanjuje interes investitora.

Zlato je poseban slučaj jer, za razliku od obveznica ili štednje, ono ne donosi kamatni prinos, pa rast kamatnih stope uglavnom smanjuje njegovu privlačnost.

Trenutačna je situacija, međutim, složenija zbog rata na Bliskom istoku. Energenti poskupljuju zbog rizika u opskrbi, a ne zbog promjene kamatnih stopa, što je ujedno i jedan od glavnih razloga zašto Fed i ECB razmatraju daljnje pooštravanje monetarne politike.

Istovremeno, zlato je od početka sukoba izgubilo dio svoje vrijednosti unatoč statusu "sigurne luke". Razlog nije samo rast očekivanja da će kamate dulje vrijeme ostati više, već i realizacija profita nakon snažnog rasta tijekom 2025. godine. Pojedine središnje banke dodatno su povećale ponudu prodajom dijela zlatnih rezervi kako bi financirale skuplji uvoz dokumenata/energenata, što je također izvršilo pritisak na cijenu.

Što ako Fed i ECB krenu u smjeru podizanja kamata

Uzmimo scenarij koji tržišta trenutačno aktivno razmatraju. Fed, pod Warshovim vodstvom, na idućim sjednicama odluči podići kamatu, obrazlažući to time da je inflacija – djelomice uslijed poskupljenja energije zbog rata na Bliskom istoku – i dalje previsoka. Istovremeno, ECB ponovi lipanjski potez i dodatno podigne kamatnu stopu zbog jačih inflacijskih pritisaka.

Depositphotos

U tom slučaju prinosi na državne obveznice bi porasli, dok bi njihove cijene pale. Dionice bi se našle pod pritiskom zbog skupljeg financiranja i slabijih izgleda za rast kompanija, dolar bi dodatno ojačao, dok bi zlato istodobno ostalo zaglavljeno između statusa "sigurne luke" i pritiska viših kamatnih stopa.

Da su, s druge strane, primirja na Bliskom istoku postala trajnija, cijene energije nastavile padati, a inflacija usporila, Fed i ECB imali bi prostora odustati od daljnjeg pooštravanja monetarne politike, pa čak i najaviti prva rezanja kamata. U tom bi scenariju dionice vjerojatno ojačale, prinosi na obveznice pali, njihove cijene porasle, a dolar oslabio.

Važno je naglasiti da tržišta uglavnom unaprijed uračunavaju očekivane poteze središnjih banaka. Zato najveće promjene cijena najčešće nastaju kada središnje banke iznenade investitore ili pošalju drugačiji signal od očekivanog.

Što iz svega ovoga treba zapamtiti

Kamatne stope predstavljaju cijenu novca i jedan su od najmoćnijih instrumenata kojima središnje banke utječu na gospodarstvo. Njihove promjene ne određuju samo koliko će koštati kredit ili koliki će biti prinos na štednju, već utječu i na vrijednost dionica, obveznica, valuta i sirovina.

Zbog toga odluke Feda i ECB-a nisu važne samo za ekonomiste i investitore, već za svakoga tko se planira zadužiti, štedjeti ili ulagati. Razumijevanje načina na koji kamatne stope funkcioniraju pomaže lakše objasniti promjene koje svakodnevno vidimo u gospodarstvu i na financijskim tržištima.