Hrvatski deficit na samoj granici, novi paketi pomoći dodatno povećavaju rizik

Gotovo 709 milijuna eura ukupna je vrijednost dva paketa pomoći koje je država donijela ove godine. Iako su iz Povjerenstva za fiskalnu politiku nedavno upozorili da su javne financije kratkoročno pod kontrolom, srednjoročni rizici snažno rastu. Rashodi se povećavaju brže od dopuštene fiskalne putanje, što postavlja pitanje održivosti dosadašnje politike.

O ovim je izazovima za Bloomberg Adria TV govorio Željko Hanzl, viši analitičar specijalist iz Ureda Povjerenstva za fiskalnu politiku.

Pravila diktiraju granice

Fiskalni prostor Hrvatske danas je najviše ograničen pravilima na razini Europske unije, čija je transpozicija u nacionalno zakonodavstvo u tijeku. Kako je pojasnio Hanzl, europski kriteriji su ti koji čine i određuju naš manevarski prostor, a temelje se na tri osnovna pravila: visini manjka opće države, visini javnog duga te kretanju neto primarnih proračunskih rashoda, što je novi kriterij od 2025. godine.

S obzirom na to da se deficit prošle i ove godine kreće oko 2,9 do tri posto BDP-a, Hrvatska se nalazi na samoj granici tolerancije.

"Mi smo praktički na samoj granici. Ukoliko pojedina članica prijeđe tu razinu deficita, provodi se procjena stanja i eventualno ulazi u proceduru prekomjernog proračunskog manjka, gdje Europska komisija usklađuje politiku i određuje ciljeve koje zemlja mora ostvariti", upozorio je Hanzl. Dodao je kako je trenutno čak deset članica Unije prešlo tu razinu i ušlo u spomenutu proceduru, no Hrvatska, uz planirani deficit, za sada to uspijeva izbjeći, pod uvjetom da se pokazatelji ne nastave pogoršavati.

Povjerenstvo upozorava na horizontalne mjere

Jedan od ključnih problema na koje Povjerenstvo upozorava su široke, horizontalne mjere pomoći koje su obuhvaćale gotovo kompletno stanovništvo. Europska komisija još je 2023. godine preporučila zemljama članicama da polako prestanu s takvim općenitim mjerama i okrenu se onim ciljanim, namijenjenim isključivo najugroženijim skupinama.

"Da to plastično objasnimo - teoretski, država kroz horizontalne mjere može subvencionirati grijanje nečijeg bazena ili saune. Treba više kretati prema ciljanim mjerama", istaknuo je Hanzl, predlažući da se subvencije za struju i plin provode uz cenzus potrošnje.

Vlada je pri izradi proračuna računala na postupno smanjivanje subvencija za energente, no dva paketa za ovu godinu ipak vrijede više od onih iz prethodne. Hanzl objašnjava da, iako se ta pretpostavka pokazala krivom, nitko nije mogao predvidjeti niz geopolitičkih šokova, od pandemije, preko ruskog napada na Ukrajinu koji je izazvao nagli rast cijena energenata, do recentnih sukoba na Bliskom istoku i oscilacija cijena nafte.

Usporavanje rasta i fiskalna konsolidacija

Inflacija u Hrvatskoj je u razdoblju od 2021. do 2025. godine iznosila nešto preko 30 posto, što je znatno iznad europskog prosjeka od oko 22 posto. Iako mjere pomoći ne rješavaju korijen problema inflacije, Hanzl smatra da pomažu u njenom suzbijanju te da bi naglo ukidanje potpora u ovom trenutku donijelo više štete nego koristi.

Očekuje se da će rast hrvatskog BDP-a u idućim godinama biti oko 1,5 postotnih bodova slabiji nego u prethodne tri godine, što će neizbježno usporiti rast proračunskih prihoda, posebice poreza i doprinosa koji čine oko 70 posto ukupnih prihoda.

Ipak, opterećenje proračuna samim mjerama postupno opada, objašnjava Hanzl. Dok su na vrhuncu krize 2022. godine paketi pomoći iznosili oko pet posto BDP-a, u prošloj godini taj je udio pao na 0,5 posto, a u ovoj se procjenjuje na 0,7 posto. Dugoročna stabilnost hrvatskih javnih financija stoga neće ovisiti isključivo o ukidanju ovih paketa, kaže, već o cjelokupnoj fiskalnoj konsolidaciji i sposobnosti gospodarstva da se prilagodi novim globalnim razinama cijena.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.