Cijene plina rastu: geopolitika kroji sudbinu europske industrije

Cijene plina u Europi ponovno su premašile 80 eura po megavatsatu, što je gotovo trostruko više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Tržište pritišću geopolitičke napetosti na Bliskom istoku i poremećaji u globalnoj trgovini, dok Europa ulazi u sezonu grijanja sa skladištima popunjenim manje nego lani.

O tome koliko će plin ove zime biti skup, tko će biti spreman platiti više i što to znači za europsku industriju, u razgovoru za Bloomberg Adria TV govorio je stručnjak za energetiku Ivan Brodić.

Geopolitički rizik uračunat u cijenu

Rast cijena plina nije samo pitanje fizičke dostupnosti, već u velikoj mjeri odražava geopolitički rizik i opću neizvjesnost na tržištu, objašnjava Brodić. Trenja na ključnim točkama za transport energenata, poput izlaza iz Perzijskog zaljeva i ulaza u Crveno more, automatski podižu logističke i osiguravateljske premije koje se zatim ugrađuju u konačnu cijenu plina na referentnim burzama.

"Svaka burza zapravo to uračunava u cijenu glavnog proizvoda, u ovom slučaju zemnog plina", ističe Brodić, dodajući kako su oba čimbenika, i fizička dostupnost i geopolitika, trenutno vrlo relevantna za kretanje cijena.

Europa u novu sezonu grijanja ulazi sa skladištima popunjenim tek oko 67 posto, što je najniža razina za ovo doba godine u posljednjih petnaest godina. Prema Brodiću, slabija popunjenost dijelom je posljedica očekivanja trgovaca da će doći do smirivanja ratnih djelovanja na Bliskom istoku, što se nije dogodilo.

"Skladišta su praznija negoli prošle godine, ali čini mi se da bilo kakva politička presija na trgovce ne može rezultirati dobrim ishodom. Vrlo je teško politički prisiliti nekoga tko živi od profita da brani nacionalne interese", kaže Brodić.

Unatoč tome, ne očekuje fizičke nestašice plina. "Europa se od 2022. godine vrlo dobro pripremila, uvela je sustav LNG terminala i meni se čini da to i neće biti tako veliki problem", smatra on. Većina plina u Europu sada dolazi iz SAD-a i savezničkih zemalja, zbog čega je kontinent manje ovisan o dobavnim pravcima kroz Sueski kanal.

Hrvatska sigurna, ali ne i imuna

Hrvatska je u znatno boljoj poziciji od europskog prosjeka, s popunjenošću podzemnog skladišta plina Okoli od oko 78 posto. To skladište, kapaciteta oko pola milijarde prostornih metara, pokriva između 20 i 30 posto ukupne hrvatske potrošnje.

"Popunjenost skladišta u principu znači da barem za kućanstva i za neke osnovne potrebe neće biti nekog prevelikog rizika od nestašica", pojašnjava Brodić. Dodatnu sigurnost pruža i LNG terminal na Krku, čiji kapacitet od šest milijardi prostornih metara plina višestruko nadmašuje hrvatske potrebe od oko 2,8 milijardi.

Ipak, ključno pitanje ostaje cijena. Europa je i dalje jedno od najlukrativnijih tržišta energenata na svijetu, gdje se, kako kaže Brodić, "u principu ne pita za cijenu". U globalnoj utrci za raspoložive količine ukapljenog plina, Europa se natječe s azijskim tržištima, pogotovo Kinom i Indijom, koje su "spužva za energente" i spremne su platiti visoku cijenu.

Petrokemija i poljoprivreda prve na udaru

Ukoliko se nastavi trend rasta i cijena se približi razini od 100 eura po megavatsatu, posljedice za europsku industriju bile bi ozbiljne. Brodić upozorava da bi takav scenarij doveo ili do smanjenja proizvodnje ili do značajnog rasta cijena krajnjih proizvoda.

"Najugroženija u Europi je petrokemijska industrija, i to iz dva razloga. Prvi je što je iznimno izložena cijeni plina kao glavnog energenta. Drugi je problem s Hormuškim tjesnacem, kroz koji prolazi trećina globalnih sirovina za tu industriju", analizira Brodić.

 

Pad petrokemijske industrije imao bi domino-efekt na cjelokupnu poljoprivredu u Europi, koja ovisi o njezinim proizvodima, poput umjetnih gnojiva. Već sada je vidljiv cjenovni šok s obzirom na to da je u siječnju cijena plina na nizozemskoj burzi TTF iznosila tek 27 eura, dok je danas blizu 82 eura.

Brodić se nada da bi moglo doći do smirivanja situacije nakon izbora u SAD-u, no naglašava kako i dalje postoje značajni rizici zbog geopolitičkih nadmetanja koja sežu daleko izvan Bliskog istoka.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.