Mladi Hrvati najkasnije napuštaju roditeljski dom u EU-u

Hrvatska je i dalje na samom europskom vrhu po dobi u kojoj mladi napuštaju roditeljski dom. Prema najnovijim podacima Eurostata, u Hrvatskoj se to događa s prosječnih 31,5 godina, više nego u bilo kojoj drugoj članici Europske unije.

Razlika u odnosu na europski prosjek prilično je velika. Mladi u EU-u roditeljski dom napuštaju s prosječnih 26,3 godine, što znači da se u Hrvatskoj osamostaljuju više od pet godina kasnije. Na drugom kraju ljestvice nalazi se Finska, gdje mladi odlaze od roditelja već s 21,4 godine. Razlika između Hrvatske i Finske tako premašuje deset godina.

Podaci za 2025. pokazuju i da se Hrvatska već godinama nalazi među državama u kojima se najdulje ostaje živjeti s roditeljima. Ipak, dob nije svake godine rasla. U 2022. procijenjena prosječna dob u Hrvatskoj dosegnula je 33,4 godine, godinu poslije spustila se na 31,8, a u 2024. na 31,3 godine. Najnovijih 31,5 godina tako predstavlja blagi rast u odnosu na prethodnu godinu, ali je i dalje gotovo dvije godine manje nego 2022. godine.

Mladi u regiji također kasno odlaze od roditelja

Visoka dob u kojoj mladi napuštaju roditeljski dom nije ograničena na Hrvatsku. Sličan obrazac pokazuju i podaci za druge zemlje regije koje Eurostat prati.

U Sjevernoj Makedoniji mladi roditeljski dom napuštaju s prosječnih 30,7 godina, a u Srbiji s 30,1 godinom. U Bosni i Hercegovini prosjek iznosi 29,5 godina, dok je u Sloveniji 28,8 godina. Sve su te zemlje iznad prosjeka EU-a od 26,3 godine.

Među članicama EU-a nakon Hrvatske slijede Grčka i Slovačka, obje s prosjekom od 30,9 godina, dok se u Španjolskoj i Italiji mladi osamostaljuju s prosječnih 30,2 godine.

Sasvim drugačija slika vidi se na sjeveru Europe. Finska je s 21,4 godine na drugom kraju ljestvice, a slijedi Danska s 21,8 godina. U Estoniji i Litvi prosjek iznosi 22,7 godina.

Razlike među državama pritom nisu novost. Prosjek na razini cijelog EU-a već se više od dva desetljeća kreće oko 26 godina. U 2025. iznosio je 26,3 godine, tek nešto više od 26,2 godine godinu prije.

Eurostat

Zaposlenost mladih prati razlike u dobi osamostaljenja

Podaci pokazuju i povezanost između položaja mladih na tržištu rada i trenutka u kojem napuštaju roditeljski dom. Stopa zaposlenosti stanovnika EU-a u dobi od 20 do 29 godina u 2025. iznosila je 65,5 posto.

U većini država u kojima mladi roditeljski dom napuštaju prije europskog prosjeka, zaposlenost te dobne skupine viša je od prosjeka EU-a. Eurostat među primjerima navodi Nizozemsku, Dansku, Njemačku i Švedsku.

Obrnuti obrazac vidljiv je u državama u kojima se kod roditelja ostaje dulje. Hrvatska je, zajedno s Grčkom, Španjolskom i Italijom, među zemljama u kojima mladi kasnije odlaze od roditelja, a stopa zaposlenosti osoba između 20 i 29 godina niža je od europskog prosjeka.

To, međutim, ne znači da zaposlenost sama po sebi objašnjava velike razlike među državama. Na odluku o odlasku od roditelja utječu i cijene stanovanja, troškovi života, partnerski odnosi te kulturne razlike i navike vezane uz zajednički život više generacija.

Što zapravo znači dob od 31,5 godina

Eurostatov pokazatelj treba čitati uz jednu važnu metodološku napomenu. Statističari ne prate pojedince i datum kada su se stvarno odselili iz roditeljskog doma.

Procjena se temelji na Anketi o radnoj snazi EU-a i podacima o tome žive li osobe u dobi od 15 do 34 godine u istom kućanstvu s roditeljima. Za svaku godinu života izračunava se udio onih koji više ne žive s roditeljima, a pokazatelj predstavlja procijenjenu dob u kojoj polovica populacije više nije dio roditeljskog kućanstva.

Drugim riječima, hrvatskih 31,5 godina ne znači da se svaki mladi Hrvat odseli tek nakon tridesete, nego pokazuje koliko se kasno, u usporedbi s ostatkom EU-a, prelazi prag nakon kojeg većina više ne živi s roditeljima.