Mladi u Hrvatskoj među najbogatijima u Europi. Kako?

Hrvatska nije zemlja visokih plaća, a mladi godinama upozoravaju da sve teže dolaze do vlastitih nekretnina. No ako je suditi prema istraživanju Europske središnje banke (ECB), mladi u Hrvatskoj među najbogatijima su u Europi.

Njihova medijalna neto imovina iznosi 82.000 eura, što mlade u dobi od 16 do 34 godine u Hrvatskoj svrstava na četvrto mjesto među 22 europske zemlje za koje postoje usporedivi podaci. Više imaju samo njihovi vršnjaci na Malti, u Luksemburgu i Belgiji.

Hrvatski rezultat više je nego trostruko veći od prosjeka europodručja, gdje medijalna neto imovina mladih iznosi 24.600 eura. Hrvatska je prema tom pokazatelju ispred niza znatno bogatijih europskih zemalja, uključujući Italiju, Francusku, Njemačku i Nizozemsku.

Podaci dolaze iz najnovijeg vala ECB-ova istraživanja Household Finance and Consumption Survey (HFCS), objavljenog u lipnju 2026. Istraživanje se uglavnom temelji na podacima iz 2023. godine, a obuhvatilo je gotovo 90 tisuća kućanstava u 20 zemalja europodručja te Češkoj i Mađarskoj.

Hrvatska odmah iza Belgije

Razlike među europskim zemljama su goleme. Na vrhu je Malta, gdje medijalna neto imovina mladih doseže 257.500 eura. Slijede Luksemburg sa 135.000 eura i Belgija s 97.200 eura, a zatim Hrvatska s 82.000 eura.

Iza Hrvatske ostaju Slovačka sa 74.600 eura, Estonija sa 62.200 eura, Češka s 59.900 eura i Litva s 59.600 eura.

Među četirima najvećim gospodarstvima Europske unije najbolje stoji Italija, gdje medijalna neto imovina mladih iznosi 53.500 eura. U Francuskoj doseže 27.700 eura, u Španjolskoj 23.700 eura, a u Njemačkoj samo 17.600 eura. Na dnu ljestvice nalaze se Finska s 5.700 eura i Grčka s 9.900 eura. Austrija bilježi 13.400 eura, a Latvija 16.900 eura.

Hrvatski rezultat još je upečatljiviji kada se usporedi s primanjima. Prema podacima Eurostata, prosječna godišnja neto zarada samca bez djece u Hrvatskoj iznosila je 17.256 eura u 2025. godini, što Hrvatsku ne svrstava ni blizu europskog vrha prema prihodima.

Kako onda mladi u zemlji s relativno niskim plaćama mogu biti među imovinski najbogatijima u Europi?

Odakle mladima tolika imovina

Velike razlike među zemljama ne mogu se objasniti samo plaćama i sposobnošću mladih da štede.

"Za mlade odrasle osobe razlike u bogatstvu posebno su znakovite jer ljudi u dobi od 16 do 34 godine obično još nisu imali dovoljno vremena da vlastitim prihodima od rada akumuliraju znatnu imovinu", rekao je za Euronews Business Fabian Pfeffer, profesor na Sveučilištu Ludwig Maximilian u Münchenu i osnivački direktor Munich International Stone Centera for Inequality Research.

"Kada vidimo da mlada kućanstva raspolažu velikom imovinom, trebamo biti oprezni i ne tumačiti to samo kao rezultat individualne discipline u štednji", dodao je.

Pfeffer upozorava na važnost obiteljske potpore, nasljeđivanja i vlasništva nad nekretninama. Upravo ti čimbenici mogu objasniti zašto mladi u nekim zemljama imaju znatno veću neto imovinu nego što bi se očekivalo prema njihovim prihodima.

To je posebno važno za tumačenje hrvatskog rezultata. Visoka vrijednost nekretnina može znatno povećati neto imovinu, čak i kada su tekući prihodi relativno niski. Istodobno, način na koji mladi dolaze do prve nekretnine, bilo to kupnjom, nasljeđivanjem ili uz pomoć obitelji, može imati veći utjecaj na njihovu ukupnu imovinu od same visine plaće.

Mladi u Hrvatskoj imaju medijalnu neto imovinu od 82.000 eura | Depositphotos

Što podaci zapravo pokazuju

Brojku ipak treba čitati uz važnu metodološku napomenu. ECB ne mjeri osobnu imovinu svakog pojedinca u dobi od 16 do 34 godine, nego neto imovinu kućanstava čija referentna osoba pripada toj dobnoj skupini. Radi jednostavnosti u tekstu ih nazivamo "mladima" umjesto "mladim kućanstvima".

To znači da 82.000 eura nije iznos koji tipična mlada osoba u Hrvatskoj ima na računu ili osobno posjeduje. Neto imovina predstavlja razliku između ukupne vrijednosti imovine kućanstva, primjerice nekretnina, štednje i ulaganja, i njegovih dugova.

Mlada osoba koja živi s roditeljima pritom se ne mora nužno nalaziti u ovoj dobnoj skupini. Ako je referentna osoba kućanstva, primjerice, njezin 60-godišnji roditelj, to kućanstvo pripada starijoj dobnoj kategoriji. Rezultati zato prije svega pokazuju koliko su imovinski snažna kućanstva koja vode mlađe osobe, a ne koliko imovine posjeduju svi mladi u zemlji.

Nekretnine čine veliku razliku

I samo ECB-ovo izvješće pokazuje koliko je vlasništvo nad nekretninama važno za ukupnu imovinu. U europodručju medijalna neto imovina najmoprimaca iznosi samo 14.100 eura. Kod vlasnika nekretnine koji još otplaćuju stambeni kredit raste na 232.800 eura, a kod onih koji nekretninu posjeduju bez hipoteke doseže 292.900 eura.

ECB pritom pokazuje da se neto imovina snažno mijenja s dobi referentne osobe kućanstva. U pravilu raste do razdoblja neposredno prije umirovljenja, a zatim počinje padati. U 2023. medijalna neto imovina u europodručju dosegnula je vrhunac od 209.000 eura kod kućanstava čija je referentna osoba imala između 55 i 64 godine.

Vlasništvo nad nekretninama snažno utječe na ukupnu imovinu | Bloomberg

Mladi zato u pravilu imaju znatno manje vremena za stvaranje imovine. Upravo zbog toga hrvatskih 82.000 eura odskače od europskog prosjeka i otvara pitanje koliko taj rezultat duguje vlasništvu nad nekretninama, obiteljskim transferima i nasljeđivanju, a koliko samostalnoj štednji.

Najnoviji val istraživanja pokazuje i širu promjenu u financijama europskih kućanstava. Između 2021. i 2023. realna neto imovina u europodručju smanjila se, ponajprije zbog visoke inflacije, koja je umanjila realnu vrijednost financijske i nefinancijske imovine, ali i dugova.

Pad realne neto imovine bio je izraženiji kod bogatijih kućanstava, dok je kod manje imućnih i zaduženijih kućanstava bio blaži jer je inflacija smanjila i realnu vrijednost njihovih obveza. Zbog toga je nejednakost u neto imovini u europodručju između 2021. i 2023. blago smanjena. No velike razlike među državama ostaju, a Hrvatska se u slučaju mladih našla na neočekivano visokom mjestu.