Vujčić o nekonkuretntosti Europe: Hrvatska tvrtka zamijenila je njemačke strojeve kineskima

Europsko gospodarstvo mora se pripremiti za sve jaču konkurenciju kineskih kompanija, jer se svojom kvalitetom sve više približavaju europskoj, a cijene ostaju znatno niže, rekao je potpredsjednik Europske središnje banke Boris Vujčić u intervjuu za Reuters.

Kao primjer brzog zaokreta naveo je hrvatsku tvrtku koja proizvodi plastične komponente za automobilsku industriju. Prije pandemije sva oprema za proizvodnju bila je proizvedena u Njemačkoj. Kineski strojevi su u to vrijeme bili jeftiniji, ali prema tvrtki, njihova kvaliteta nije bila dovoljno dobra.

Kada je Vujčić nedavno ponovno posjetio tvrtku, slika je bila sasvim drugačija. Oko polovice strojeva bili su kineski. "Iz tvrtke kažu da su kvalitetom sustigli europsku razinu, ali su cijene ostale znatno niže", rekao je Vujčić. Prema njegovom mišljenju, ovaj slučaj dobro pokazuje koliko se brzo može promijeniti konkurentsko okruženje.

"Kineski šok" dolazi postupno

Takozvani "Kina 2.0 šok", kojim se sve više opisuje novi val kineske industrijske konkurencije, Vujčić vidi kao postupan, ali brži proces nego što se često čini. Europske tvrtke na to će morati odgovoriti povećanjem produktivnosti, prelaskom na više dijelove lanca vrijednosti ili razvojem novih proizvoda i tržišta. "Dok drugi konkurenti poboljšavaju produktivnost i kvalitetu, tvrtke se moraju prilagoditi", rekao je.

Vujčić naglašava da fenomen nije nov. Kroz povijest su se europske tvrtke već morale prilagođavati konkurentima koji su poboljšavali njihovu produktivnost i kvalitetu. Ključno je pitanje hoće li i ovoga puta to učiniti dovoljno brzo.

Energija važna za europsku monetarnu politiku

Vujčić je u razgovoru skrenuo pozornost i na brzi rast cijena energenata koji je posljednjih tjedana postao jedan od ključnih čimbenika očekivanja financijskih tržišta glede buduće monetarne politike ECB-a.

Cijene energije porasle su od izrade najnovijih projekcija ECB-a, a očekivanja se sve više kreću prema scenariju u kojem će ostati visoke dulje vrijeme. I prije ljeta osnovni scenarij bio je drugačiji - očekivalo se smirivanje napetosti na Bliskom istoku i posljedično smanjenje cijena energenata.

"Prisutna je velika neizvjesnost, ponajviše uzrokovana geopolitičkim čimbenicima. Vidjet ćemo što će se dogoditi i reagirati na temelju novih podataka, od sastanka do sastanka", rekao je. Ipak, napomenuo je da se odluke o monetarnoj politici ne svode samo na cijene energenata. Ako bi visoka inflacija potrajala i tijekom jeseni te utjecala na dohotke i potrošnju kućanstava, to bi moglo usporiti gospodarski rast.

Više kamatne stope prelijevaju se na troškove

Vujčić ocjenjuje da je gospodarstvo europodručja prilično dobro podnijelo dosadašnje pooštravanje monetarne politike. Istodobno upozorava da se učinci viših kamatnih stopa već prelijevaju na realno gospodarstvo. Kamatne stope na stambene i korporativne kredite više su nego na početku godine, a porasli su i troškovi financiranja banaka, dijelom zbog viših prinosa na obveznice.

Istaknuo je da je ECB dosad primjenjivao postupni pristup. "Za sada da", odgovorio je na pitanje ima li smisla zadržati trenutačni tempo pooštravanja, no dodao je da će buduća politika ovisiti o kretanju podataka.

ECB: banke su dobro kapitalizirane; novi rizici proizlaze iz tehnologije

Vujčić se osvrnuo i na stabilnost europskog bankovnog sustava. Izjavio je da nedavni rast prinosa na državne obveznice ne predstavlja prijetnju financijskoj stabilnosti. Prema njegovu mišljenju, europske banke su dobro kapitalizirane, likvidne i profitabilne, a poboljšale su se i njihove tržišne vrijednosti u odnosu na knjigovodstvenu vrijednost. Istodobno se pojavljuju novi rizici – posebice oni povezani s kibernetičkom sigurnošću i operativnim rizicima vezanim uz umjetnu inteligenciju, kao i rizici povezani s visokim vrednovanjima dionica, osobito u koncentriranim tehnološkim sektorima.

Vujčić ostaje oprezan glede utjecaja umjetne inteligencije na produktivnost. Napominje da bi, u slučaju da umjetna inteligencija u nadolazećim godinama potakne trajni godišnji rast produktivnosti od 4 do 5 posto, to temeljito preobrazilo gospodarstvo i zahtijevalo preispitivanje monetarne i fiskalne politike. Ipak, povijest nudi nekoliko primjera u kojima početni entuzijazam zbog tehnološkog iskoraka nije bio u potpunosti opravdan.