Tko će uzeti hrvatskih 18 milijardi eura u novoj eri EU fondova?

Novi višegodišnji financijski okvir Europske unije, težak gotovo dva bilijuna eura, donosi korjenitu promjenu u filozofiji financiranja za razdoblje od 2028. do 2034. godine. Za Hrvatsku je, prema trenutnim procjenama Vlade, namijenjeno preko osamnaest milijardi eura, no taj će novac dolaziti uz nova pravila igre.

O tome što zaokret prema konkurentnosti, tehnologiji i strateškim industrijama znači za domaće gospodarstvo te kako se tvrtke trebaju pripremiti, za Bloomberg Adria TV govorio je Goran Becker, stručnjak za fondove i programe Europske unije i izvršni direktor Innom savjetovanja.

Od sustizanja do stvaranja prednosti

Hrvatska je dosad bila prilično uspješna u povlačenju europskog novca, no postavlja se pitanje koliko se to odrazilo na stvarnu produktivnost gospodarstva. Becker ističe kako smo dostupna sredstva do sada dominantno koristili za zatvaranje razvojnog jaza u odnosu na ostatak Unije.

"Dobar dio sredstava odlazio je na financiranje infrastrukturnih objekata i projekata jedinica lokalne samouprave. Međutim, već danas fokus se pomiče na konkurentnost, što znači automatizaciju, robotizaciju, modernizaciju poslovanja, umjetnu inteligenciju i digitalne procese", objasnio je Becker. Naglasak više nije isključivo na otvaranju novih radnih mjesta, već na jačanju produktivnosti kroz primjenu naprednih tehnologija.

Ova promjena izravno utječe i na način strukturiranja projekata. Klasični natječaji za kapitalne investicije sve se više zamjenjuju financijskim instrumentima koji uključuju i kapitalne rabate. Tvrtke se potiču da ne razmišljaju samo o izgradnji hala i nabavi strojeva, već o projektima koji imaju jasan komercijalni potencijal i rješavaju konkretan problem na tržištu. "Projekti nisu tu samo radi projekata, nego moraju biti komercijalno primjenjivi i isplativi", naglašava Becker.

Prerađivačka industrija kao glavni adut

Na pitanje koji bi sektori iz novog smjera EU politika mogli najviše profitirati, Becker ističe prerađivačku industriju, posebno metaloprerađivačku i drvnu. Ipak, ključ uspjeha leži u stvaranju finalnog proizvoda s potencijalom izvoza.

"Najveći potencijal je ondje gdje hrvatska tvrtka može ući u dobavne lance Europske unije i s jakim europskim partnerima izaći na šira tržišta. To su projekti u kojima postoji suradnja ne samo međunarodnih tvrtki, nego i akademske zajednice u istraživanju i razvoju", pojasnio je. Domaće kompanije, prema njegovim riječima, već prate ove smjernice i prilagođavaju svoje projekte novim europskim prioritetima.

Kako prebroditi prijelazno razdoblje?

Dok se čeka stupanje na snagu novog financijskog okvira, gospodarstvo ulazi u prijelazni period koji bi mogao usporiti investicije. Becker smatra da će neke tvrtke zasigurno pričekati nove natječaje, osobito ako planiraju kapitalne investicije od nekoliko milijuna eura gdje mogu ostvariti potporu od polovice iznosa.

S druge strane, etablirane tvrtke s osiguranim izvoznim tržištima vjerojatno neće čekati godinu i pol dana da bi provele strateške investicije. "Neće nužno velike kompanije lakše izdržati. Malo i srednje proizvodno poduzeće koje ima svoj proizvod i jaku izvoznu komponentu puno će lakše prebroditi ovaj period", kaže Becker. Ključnim smatra korištenje čitave lepeze dostupnih instrumenata - od EU fondova, financijskih instrumenata i banaka do slobodnog kapitala.

 

Iako teški politički pregovori nose rizik rezanja ukupnog proračuna EU-a, Becker kaže kako to ne znači automatski i proporcionalno smanjenje hrvatskog dijela. "Dobra je vijest da mi možemo sami birati prioritete ulaganja", dodaje, no napominje da će u slučaju značajnijih rezanja tvrtke morati tražiti alternativu u velikim paneuropskim projektima, gdje mogu konkurirati s partnerima iz drugih zemalja.

Na kraju, u globalnoj utrci s ekonomskim divovima poput Kine i SAD-a, hrvatske tvrtke "mogu postati sastavni dio europskog lanca vrijednosti. Trebamo se fokusirati na tržišne niše u kojima imamo znanje, iskustvo i reference, poput robotike, obrambene industrije ili razvoja softvera. U tim segmentima leži ogroman potencijal unutar jedinstvenog europskog tržišta", zaključio je Becker.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.