Je li novi EU Fond za konkurentnost prekompliciran za SME?

Dok se Europska komisija priprema za novi višegodišnji financijski okvir (2028. - 2034.) vrijedan gotovo dva bilijuna eura, stručnjakinja za EU fondove Ana Fresl u razgovoru za Bloomberg Adria TV upozorava na ključne izazove i propuste koji prijete Hrvatskoj. Unatoč dosadašnjem značajnom rastu BDP-a potaknutom EU sredstvima, Fresl ističe kako je taj rast bio dominantno vođen javnim ulaganjima.

U nadolazećem razdoblju, s manjom omotnicom i bez izdašnog Plana za oporavak, Hrvatska si, kako kaže, više ne može priuštiti da privatni sektor dobiva tek mrvice jer riskira upadanje u "razvojnu zamku".

Kompleksnost sustava i manjak fokusa na stvarni učinak

Komentirajući prijedlog novog Europskog fonda za konkurentnost, Fresl je istaknula kako se Hrvatska udruga poslodavaca slaže s mišljenjem Europskog revizorskog suda koji upozorava na ozbiljne rizike. Sud, naime, smatra da će objedinjavanje postojećih instrumenata, umjesto pojednostavljenja, dodatno zakomplicirati sustav.

"Oni upozoravaju na rizike oko financijskog upravljanja, na to da se sustav time još malo više čini kompleksnijim umjesto da se pojednostavljuje. Također, na neujednačeno praćenje rezultata stvarnih ekonomskih učinaka, a zapravo se prati obično apsorpcija sredstava među članicama", pojasnila je Fresl. Dodala je kako se često miješaju reformski i investicijski pokazatelji koji su unaprijed zadani i nedovoljno razrađeni.

Prema njezinim riječima, stavovi HUP-a potvrđuju upozorenja suda. "Bez pojednostavljenja sustava, jačanja mjerljivosti rezultata, boljih odabira pokazatelja i jače alokacije novca u privatni sektor, EU fondovi neće ostvariti puni razvojni potencijal, a osobito u zemljama poput Hrvatske gdje su ta sredstva zaista važna poluga realne konvergencije", naglasila je. Zbog toga je ključno bolje razraditi način mjerenja učinaka i ostaviti prostor državama članicama da same kreiraju dio pokazatelja relevantnih za svoje gospodarstvo.

Fokus mora biti na transformaciji privatnog sektora

Hrvatska si, prema riječima Fresl, ne može priuštiti model u kojem se uspješnost korištenja fondova mjeri samo po tome "koliko smo potrošili, a ne njihovim realnim učinkom na konkurentnost, ekonomiju, produktivnost i izvoz". Upozorila je na statistiku trenutnog financijskog razdoblja, uključujući i Nacionalni plan oporavka i otpornosti.

"U ovih sedam godina, svega 11 posto ukupne financijske alokacije zapravo ide u privatni sektor, a čak svega pet posto u sektor malih i srednjih poduzeća. To smatramo da se mora promijeniti", izričita je Fresl. Naglašava kako fokus novog okvira mora biti na transformaciji privatnog sektora kroz ulaganja u nove tehnologije, digitalizaciju, inovacije i internacionalizaciju.

Kao primjer navodi snažan multiplikativni učinak takvih ulaganja. "Jedan euro uložen kroz program Horizon Europe generira oko 11 eura vrijednosti. Stoga je jako važno da se tvrtkama olakša pristup financiranju i što više sredstava uloži u razvoj privatnog sektora, a ne razvoj javnog sektora kao što je to bilo do sada, s 90 posto dostupnih sredstava", objasnila je.

Manje novca, veći troškovi i opasnost od 'razvojne zamke'

U nadolazećem razdoblju Hrvatsku čeka nova financijska realnost. Dok je u tekućem razdoblju na raspolaganju bilo oko 25 milijardi eura, velikim dijelom zahvaljujući izvanrednom Planu za oporavak, iduća omotnica bit će osjetno manja.

"Nudi se oko 17 milijardi eura. Možda će biti nešto malo više, ali će članarine u Europskoj uniji koštati 11 milijardi. Kad vi na to dodate malo dodatnih troškova, sufinanciranje i trošak cijelog administrativnog aparata, već je pitanje koliko je zapravo uopće to plus", upozorava Fresl.

Iako je Hrvatska u zadnjih nekoliko godina povećala svoj BDP za čak 23 posto, dok je prosjek EU bio ispod sedam posto, struktura tog rasta je zabrinjavajuća. "Struktura tog povećanja BDP-a dominantno je, velikom većinom, kroz javna ulaganja. Sada, u narednom razdoblju, neće više biti tako", rekla je. Zbog toga, kaže, Hrvatska treba paziti da ne uđe u "razvojnu zamku" i mora se pripremiti za situaciju "kada će zapravo gospodarstvo i realni sektor biti glavni nositelj budućeg bilo kakvog razvoja".

Konkretne mjere za poticanje razvoja

Kako bi Hrvatska uspješno iskoristila sredstva od 2028. godine i potaknula stvarni razvoj, HUP predlaže konkretne mjere. Prvi i najvažniji korak je značajno jače usmjeravanje sredstava prema privatnom sektoru.

"Naše je mišljenje da barem 30 posto ukupne alokacije treba biti uloženo u privatni sektor kako bi se stvorila održiva osnova daljnjeg razvoja društva. Cilj je da se barem 30 posto sredstava dodjeljuje kroz otvorene pozive za projekte poduzetnika", navela je Fresl. Uz to, potrebno je puno više uložiti u podršku poduzetnicima da apliciraju i na centralizirane programe u Bruxellesu i tako iskoriste i onaj dio proračuna koji nije namijenjen isključivo Hrvatskoj.

 

Drugi ključni element je administrativno rasterećenje o kojem se, kako kaže, stalno govori, ali se ne događa. To uključuje "pojednostavljenje pravila, brže ocjenjivanje projekata i širu primjenu pojednostavljenih troškovnih modela". Nužno je, dodaje, i pomaknuti fokus administracije s praćenja troškova i računa na stvarni učinak projekata.

Na kraju, Fresl ističe važnost dosljednosti i predvidivosti. "Obavezno je da se objavljuju svi planovi, da svi natječaji koji će izlaziti budu najavljeni barem dvije godine unaprijed kroz tzv. indikativne planove i da se dosljedno poštuju ti datumi radi transparentnosti i predvidivosti investicija", zaključuje.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.