Rijeka može profitirati od novih trgovinskih tokova - ako infrastruktura stigne na vrijeme

Luke se nalaze u središtu globalnih promjena, transformirajući se iz jednostavnih točaka za pretovar robe u sveobuhvatne strateške platforme ključne za ekonomsku otpornost Europe. U svijetu koji se odmiče od klasične globalizacije prema regionalnim blokovima, ulaganje u lučku infrastrukturu postaje geopolitički imperativ.

O novoj ulozi luka, prilikama i izazovima za Hrvatsku te modelima financiranja, za Bloomberg Adria TV govorili su Massimo Deandreis, glavni direktor SRM-a, ekonomskog istraživačkog centra (Intesa Sanpaolo grupa), i Paolo Musso, savjetnik predsjednika Uprave PBZ-a.

Nova paradigma: Luke kao strateška čvorišta

Vrijeme kada su se luke promatrale isključivo kroz prizmu logistike i prijevoza robe je prošlost. Prema Massimu Deandreisu, sjeverni Jadran, uključujući i luku Rijeka, predstavlja ključna ulazna vrata u srce Europe, no njegova buduća uloga daleko je složenija.

"Luke postaju ključna energetska čvorišta, strateški pokretači koji osiguravaju energetsku sigurnost. Također, sve su važnije za privlačenje prerađivačke industrije, posebno u kontekstu 'reshoringa', odnosno vraćanja proizvodnje bliže Europi", objasnio je Deandreis. On ističe tri ključna elementa koja definiraju modernu luku: logistiku, kao temeljnu djelatnost, industriju, koja se veže uz slobodne zone uz luke, i energetiku.

Osim toga, razvija se i četvrta, digitalna dimenzija. "Luke su idealne lokacije za podatkovne centre zbog potrebe za hlađenjem i energijom. Uz to, podmorski kabeli za telekomunikacije najčešće završavaju u blizini luka", dodaje Deandreis, naglašavajući da je potrebna nova vizija koja luke vidi kao polove razvoja i tehnoloških inovacija, a ne samo kao mjesta pretovara kontejnera.

Globalizacija ustupa mjesto regionalizaciji

Promjene u globalnoj trgovini duboko utječu na ulogu europskih luka. Deandreis smatra da se nećemo vratiti globalizaciji kakvu smo poznavali u posljednjem desetljeću. "Proces regionalizacije će se nastaviti. Svjedočimo jačanju trgovine unutar velikih blokova poput Euro-Mediterana, Sjedinjenih Država i Kine, ali i rastućoj konkurenciji između njih", kaže Deandreis.

U toj novoj raspodjeli snaga, Europa se nalazi "u sredini" i mora ojačati vlastitu stratešku infrastrukturu kako bi ostala konkurentna. Deandreis je upozorio na rastući jaz u snazi gospodarstva, navodeći podatak da je BDP Europe prije desetak godina bio jednak američkom, dok je danas BDP SAD-a gotovo 30 bilijuna dolara, a europski tek oko 20 bilijuna. Učinkovitija logistika i transport mogu pomoći smanjiti taj jaz i apsorbirati dio rizika, poput vanjskih carina, smanjenjem troškova prijevoza.

Hrvatski izazov

Hrvatska se ističe kao lider Europske unije po udjelu plavog gospodarstva u BDP-u, no taj podatak skriva strukturnu slabost. Čak 75 posto tog udjela, gledano po broju zaposlenih, otpada na turizam, sezonsku djelatnost koja ne osigurava cjelogodišnju ekonomsku stabilnost. "Hrvatska već jest pozitivan pomorski ekosustav jer ima sve dijelove lanca - logistiku, brodogradnju, ribarstvo i turizam. Izazov je sada ojačati ostale dijelove lanca kako bi se uravnotežio odnos s turizmom, koji živi ljeti, i ostatkom gospodarstva koje radi cijelu godinu", savjetuje Deandreis.

 

Najveći konkretan izazov ostaje infrastrukturni jaz. Projekt nizinske pruge koja bi trebala povezati Luku Rijeka sa Zagrebom i kontinentalnom Europom neće biti završen još deset godina. "To je ogroman rizik. Roba je poput vode, uvijek pronađe svoj put. Ako ga ne pronađe ovdje, pronaći će ga kod konkurencije", rekao je Deandreis. Sporost u realizaciji ključnih projekata izravna je prijetnja konkurentnosti i strateškom pozicioniranju Hrvatske.

Financiranje budućnosti

Financiranje tako dugoročnih i kapitalno intenzivnih projekata zahtijeva promjenu pristupa i od strane financijskog sektora. Paolo Musso iz PBZ-a ističe da banke danas moraju nadići ulogu klasičnih kreditora i postati dugoročni strateški partneri. "Naš cilj nije samo osigurati financiranje, već ponuditi cjelovita rješenja krojena po mjeri za svaki pojedini projekt. To podrazumijeva dubinsko razumijevanje ne samo financijske, već i operativne strane poslovanja naših klijenata iz pomorskog i logističkog sektora", naglasio je Musso.

Pojasnio je kako pristup PBZ-a često nadilazi klasične kredite. "Klijentima otvaramo vrata tržišta kapitala, pomažemo pri izdavanju obveznica ili ih povezujemo s private equity ulagačima. Naša je uloga biti postojani financijski saveznik lukama, brodarskim kompanijama i logističkim operaterima", rekao je Musso.

On je posebno istaknuo da infrastruktura, iako ključna, sama po sebi nije dovoljna za osiguravanje konkurentnosti.

"Uspjeh modernih lučkih projekata ovisi o stupnju digitalizacije, implementaciji pametnih rješenja poput Interneta stvari (IoT) i fokusu na zelenu tranziciju. To su elementi koji donose efikasnost, sljedivost i usklađenost s naprednim europskim standardima", objasnio je, dodavši kako je uloga banke razumjeti cjelokupan projekt, a ne samo njegov infrastrukturni dio. "Koristimo specijalizirane analize kako bismo bolje razumjeli tržišne trendove i pomogli poduzetnicima u izradi održivih i dugoročno isplativih poslovnih planova", zaključio je Musso.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.