Plaće u Hrvatskoj izgubile tempo - rast najslabiji u tri godine

Ožujak je donio najsporiji rast plaća u posljednje tri godine, otkrivaju nedavno objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), a padajući trend osobnih dohodaka mogao bi, uz najavljene protuinflacijske mjere Vlade, postati dodatni uteg za budući gospodarski rast koji, ako je suditi po brojkama objavljenim u četvrtak već polako posustaje. Prosječna neto plaća u ožujku iznosila je 1.555 eura i bila je nominalno za 1,8 posto viša nego u veljači te za 7,4 posto viša nego u ožujku prošle godine.

No realno, dakle umanjeno za efekt inflacije, u odnosu na lanjski treći mjesec porasla je 2,5 posto što je najniži međugodišnji porast domaćih plaća još od ožujka 2023. godine. Radi inflatornog šoka prouzročenog ruskim napadom na Ukrajinu plaće u Hrvatskoj realno su tijekom 2022. pale za tri posto. Nakon što je inicijalni šok prošao, te uz pomoć zamaha koji je dao gospodarski rast, kao i oskudica na tržištu rada, one su prvo nadoknadile taj pad iz 2022., a onda do kraja prošle godine rasle po solidnim stopama.

Od prosinca ta je stopa sve niža i zasad se s prosinačkih 6,3 spustila na već spomenutih 2,5 posto. Kako se plaće uobičajeno uzimaju i kao jedan od indikatora potrošnje građana to se njihova stagnacija može preliti i u konačni gospodarski rast. Ako nema potrošnje, domaći poduzetnici nemaju za koga proizvoditi, odnosno nema prodaje njihove robe i usluga.

Podaci koje je u četvrtak objavio DZS već su pokazali solidno hlađenje domaće ekonomije. S razine od 3,9 posto godišnjeg rasta u četvrtom kvartalu, hrvatska ekonomija usporila je na porast od 2,2 posto. Detaljniji podaci pokazuju kako je konačna potrošnja kućanstava zapravo još bila solidna i kako za usporavanje rasta krivicu treba prije tražiti u manjem doprinosu državne potrošnje te investicija.

Maloprodaja, kao aproksimacija osobne potrošnje, je u 2025. rasla po realnoj stopi od 3,6 posto, upola manje nego godinu prije. U prva tri mjeseca ove godine ta je stopa još snižena na 3,1 posto što sve zajedno ukazuje na prilagodbu raspoloženja potrošača. Uzmu li se u obzir i pokušaji središnje banke da obuzda rast nenamjenskih kredita, osobna potrošnja mogla bi ubuduće manje doprinositi gospodarskom rastu Hrvatske.

Lani smo se po rastu BDP-a nalazili među najboljih pet država članica Europske unije. U prvom ovogodišnjem kvartalu već smo pali na deveto mjesto, s time da nekoliko država još nije objavilo svoje procjene. Čini se kako dolazi vrijeme kroz koje će se konačno realno vidjeti kvaliteta investicija iz posljednjih godina i jesu li njima stvoreni dovoljno čvrsti temelji za daljnji održivi rast.