U sustavu oporezivanja rada u Hrvatskoj, termin "plaća" često se u javnom prostoru promatra isključivo kroz neto iznos. Međutim, stvarni raspoloživi dohodak radnika sve više ovisi o kategoriji koju nazivamo neoporezivi primici.
Riječ je o specifičnim isplatama koje poslodavci mogu isplatiti zaposlenicima bez obveze plaćanja poreza na dohodak i doprinosa, pod uvjetom da se kreću unutar zakonskih limita.
Ovi primici, koji obuhvaćaju sve od naknada za prehranu i prigodnih nagrada do troškova vrtića i premija zdravstvenog osiguranja, postali su važan alat za zadržavanje radne snage.
Čitaj više
Plaće u Hrvatskoj, inflacija u SAD-u i fiskalna koordinacija EU-a u fokusu idućeg tjedna
Pred nama je intenzivan statistički tjedan u kojem stiđu objave niza ključnih podataka o kretanju cijena, industrijskoj proizvodnji i stanju na tržištu rada.
07.03.2026
Sindikati tvrde da plaće zaostaju za dobiti. Narativ o 'pohlepnom kapitalu' ne prolazi test statistike
Sindikati najavljuju nove prosvjede. Iznose pogrešne argumente i koriste logiku koja donosi do apsurdnih zaključaka.
09.03.2026
Kraj državne dominacije - privatni sektor sada diktira rast plaća
Hrvatska je u višegodišnjoj fazi snažnog rasta plaća, potaknutog gospodarskim oporavkom, visokim rastom BDP-a i manjkom radne snage.
20.02.2026
Desetljeće snažnog rasta plaća u Hrvatskoj - kojem decilu su primanja najviše skočila?
Ekonomija se služi nizom pokazatelja kako bi što preciznije opisala standard i bogatstvo, ali građani stvarnost najizravnije osjećaju kroz plaće i cijene. Hrvatska posljednjih godina bilježi snažan rast plaća, nominalno i realno (korigirano za rast cijena).
16.02.2026
Analiza podataka od siječnja 2025. do veljače 2026. godine otkriva zanimljivu dinamiku isplata i način na koji poslodavci koriste ove instrumente kako bi radnicima osigurali "trinaestu plaću" ili dodatne benefite tijekom godine.
Promatrajući mjesečna kretanja, vidljivo je da se prosječni neoporezivi primici u većini mjeseci kreću u stabilnom rasponu između 100 i 120 eura. Taj iznos uglavnom čine naknade za prehranu i eventualni dodatni troškovi smještaja ili prijevoza. Međutim, tijekom godine pojavljuju se jasni "šiljci" koji prate važne datume.
Sezonalnost i struktura isplata
Prvi značajniji skok vidimo u travnju i lipnju 2025. godine, kada su iznosi skočili na 183 eura, odnosno 213 eura. Ovdje je riječ o isplatama uskrsnica i naknada za godišnji odmor, tzv. regres. U tim mjesecima udio neoporezivih primitaka u ukupnom neto primitku radnika raste na značajnih 12 do 15 posto, što sugerira da radnici u tim periodima osjete osjetno veći priljev novca koji nije opterećen davanjima državi.
Najočiglednija točka analize je prosinac 2025. godine. Dok je prosječna neto plaća u tom mjesecu iznosila 1494 eura, prosječni neoporezivi primitak dosegnuo je visokih 510 eura. To znači da su u prosincu neoporezive isplate činile čak 34,2 posto ukupnog neto primitka.
Detaljniji pogled na strukturu isplata otkriva i koje su vrste neoporezivih primitaka najviše pridonijele ukupnim isplatama. U studenome 2025. najveći dio neoporezivih primitaka odnosio se na paušalne naknade za prehranu radnika (šifra 65), koje su činile 42,2 posto svih neoporezivih isplata. Odmah iza njih nalazile su se novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika (šifra 63) s udjelom od 31,9 posto.
To pokazuje da tijekom većeg dijela godine poslodavci dominantno koriste prehranu i nagrade za rezultate rada kao najčešće oblike neoporezivih isplata. Slična struktura vidljiva je i u većini ostalih mjeseci tijekom godine, kada upravo naknade za prehranu i nagrade za radne rezultate čine najveći dio neoporezivih primitaka. Iznimke toj strukturi su već spomenuti prosinac, travanj i lipanj.
Kada gledamo strukturu u prosincu, prigodne nagrade poput božićnica i sličnih isplata (šifra 22) snažno rastu te čine 48 posto svih neoporezivih primitaka, čime postaju najveća pojedinačna stavka. Primjetan je i rast darova za djecu i potpora za novorođenče (šifra 21), čiji se udio povećava s 2,9 na 6,3 posto. S druge strane, udio naknada za prehranu pada s 42,2 na 15,1 posto, što pokazuje da kraj godine obilježavaju prije svega jednokratne nagrade i blagdanske isplate, a manje redovni mjesečni dodaci.
Ovakva dinamika, u kojoj prosinac djeluje kao kulminacija godišnjeg ciklusa nagrađivanja, zorno ilustrira fleksibilnost koju neoporezivi primici pružaju i poslodavcima i zaposlenicima. Dok tijekom većine godine ovi dodaci služe kao potpora mjesečnim troškovima života, blagdanski i sezonski skokovi pretvaraju ih u jedan od ključnih pokretača osobne potrošnje.
Iako se često ističe da neoporezivi primici ne ulaze u osnovicu za izračun mirovine, njihova važnost za životni standard zaposlenika teško se može zanemariti. Posebno u razdobljima povećanih troškova, poput godišnjih odmora ili kraja godine, upravo ove isplate zaposlenicima daju dodatni financijski prostor i ublažavaju pritisak inflacije i rasta životnih troškova.
Neoporezivi primici zato su postali važan dio sustava nagrađivanja te jedan od glavnih alata kojim poslodavci povećavaju atraktivnost radnih mjesta bez dodatnog poreznog opterećenja.
Hoće li se u budućnosti veći dio tih isplata preliti u redovne plaće ili će neoporezivi modeli dodatno jačati, ovisit će prije svega o poreznoj politici, tržištu rada i pritisku na rast plaća u hrvatskom gospodarstvu.
