Jeste li znali da je prosječna plaća u Hrvatskoj realno veća nego u Sloveniji

O najboljem načinu na koji treba uspoređivati standard među državama postoje razna mišljenja, od kvantitativnih poput BDP-a po stanovniku do kvalitativnih kao što je ocjena zadovoljstva životom. Svaki pristup ima svoje prednosti i mane, a veliki problem su različite valute i cijene među državama.

Srećom, Hrvatska i Slovenija nemaju taj problem pa je usporedba puno lakša. Najjednostavniji način je usporedba prosječne neto plaće, od 2023. za obje zemlje u eurima pa nema problema koji proizlaze iz različitih valuta. Razlika u prosječnoj neto plaći između dvije zemlje se zadnjih godina toliko smanjila da trenutačno iznosi oko 100 eura neto (Hrvatska 1498 eura, Slovenija 1600 eura).

Ali ukupne cijene dobara i usluga u Sloveniji su veće nego u Hrvatskoj, pa je kupovna moć prosječne neto plaće u Hrvatskoj zapravo veća nego kupovna moć prosječne neto plaće u Sloveniji. Sažeto, kada se uzme u obzir opća razina cijena onda Hrvatska ima veću prosječnu plaću od Slovenije.

Realne plaće u Hrvatskoj su veće nego u Sloveniji

Iako je nominalni BDP Slovenije u dolarima daleko veći od Hrvatske, 34.301 naprema 24.050 2024., kada se korigira za cijene (PPP) i iskaže u međunarodnim dolarima razlika se značajno smanjuje, na 48.649 (Slovenija) naprema 42.829 (Hrvatska). To je važno zbog toga što se korigiranje za razliku u cijenama koristi kod usporedbe standarda građana, a nominalno za usporedbe ekonomske snage država. U suštini je ekonomija Slovenije puno razvijenija od ekonomije Hrvatske ali je razlika u standardu manja. To je prvi razlog.

Ista stvar se može napraviti s prosječnom neto plaćom u državi. Nominalno u Hrvatskoj iznosi 1498 eura a Sloveniji 1600 eura, ali to prikriva činjenicu da su cijene u Hrvatskoj manje.

Uzimajući u obzir razlike u cijenama na razini EU i korigirajući plaće s obzirom na to da su ukupne cijene i u Sloveniji i u Hrvatskoj manje od EU prosjeka. Prema podacima za 2024. su u Sloveniji na razini 89,5 posto od prosjeka EU a Hrvatskoj 76,6 posto. Samim time će korigiranje za razliku u cijenama realnu plaću u Hrvatskoj podignuti više nego u Sloveniji. Točnije, prosječnih plaća u Hrvatskoj korigirano na taj način raste na 1956 eura, a u Sloveniji na 1788 eura. To sugerira da je kupovna moć (koliko proizvoda i usluga se može kupiti) prosječne plaće u Hrvatskoj veća nago u Sloveniji.

Isti zaključak se dobije i ako se plaće izjednače na svjetskoj razini. Izjednače li se sve cijene na svijetu i izraze u međunarodnom dolarima (hipotetska valuta koja briše tečajne i cjenovne razlike tj. jedna jedinica ima istu kupovnu moć bilo gdje na svijetu) onda prosječnih neto plaća  Hrvatskoj ispada 2937 međunarodnih dolara a Sloveniji 2667 međ. Dolara.

Porezi u Sloveniji "pojedu" veći dio plaće

Iako je razlika u neto samo oko 100 eura nominalno, kod bruto plaće je daleko veća. Točnije, u Sloveniji prosječna bruto plaća iznosi oko 2500 eura a Hrvatskoj 2100 eura. Dakle, cijena rada u Sloveniji je puno veća ali zaposleni dobiju malo više nego u Hrvatskoj. Zbog čega?

Odgovor se krije u poreznom opterećenju plaća tj. poreznom klinu. To je razlika između ukupnog troška rada za poslodavca i neto plaće koju zaposleni primaju. Država u Sloveniji uzima puno veći dio ukupnih troškova poslodavaca po radniku na ime poreza i doprinosa (koji su zapravo namjenski porezi) nego u Hrvatskoj. To vrijedi na svim razinama plaća.

U obje zemlje je u periodu 2015.-2024. porezni klin rastao, u Hrvatskoj s 35 posto na 36,6 posto a Sloveniji 38,6 posto na 41,7 posto. Slovenija je 2015. imala manji porezni klin od prosjeka EU, ali dok se u EU smanjivao u Sloveniji je rastao pa je država u Sloveniji 2024. uzimala 2,9 postotnih bodova više od prosjeka EU i čak 5,1 posto više nego države u Hrvatskoj. Postotci se odnose na samca (nema poreznih olakšica na djecu i sl.) koji prima 67 posto prosječne plaće.

Veći troškovi poslodavca za istu razinu neto plaće

Koliko je oporezivanje plaća u Sloveniji veće pokazuje podatak da porezi na rad iznose 18,7 posto BDP-a (2023.) a Hrvatskoj 13 posto. To djelomično proizlazi iz strukture ekonomije i poreznog sustava, jer se Hrvatska daleko više oslanja na PDV kao izvor prihoda proračuna i ima veću stopu PDV-a (Hrvatska 25 posto, Slovenija 22 posto) te velik dio BDP-a proizlazi iz turizma, ali je velik dio rezultat većeg oporezivanja plaća u Sloveniji.

Prva razlika po pitanju oporezivanja plaća su stope poreza na dohodak. U Hrvatskoj postoje samo dvije stope poreza na dohodak: niža koja se kreće između 15 i 23 posto (zavisno o općini/gradu) i viša od 25 do 33 posto. Slovenija ima čak pet razreda poreza na dohodak: 16 posto, 26 posto, 33 posto, 39 posto i 50 posto.

Osobni odbitak na poreznu osnovicu u Hrvatskoj iznosi 600 eura a Sloveniji 438 eura, odbitak za prvo dijete u Hrvatskoj 300 eura a Sloveniji 237 eura. U Hrvatskoj je doprinos za mirovinsko osiguranje 15 posto (1. stup) + pet posto (2. stup) a u Sloveniji 15,5 posto (doprinos zaposlenika) + 8,85 (doprinos poslodavca). U Sloveniji se iz plaće izdvaja za doprinose za nezaposlenost, ozljedu na radu, roditeljske naknade i dugotrajnu njegu (za invalide i sl.). Doduše, doprinos za zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj iznosi 16,5 posto a u Sloveniji 6,36 posto (doprinos zaposlenog) + 6,56 posto (doprinos poslodavca).

Za usporedbu, trošak poslodavca od otprilike 2913 eura će se u Hrvatskoj "preliti" u neto plaću zaposlenog u iznosu 1780 eura (jedno dijete, stopa poreza na dohodak 20/30 posto) a u Sloveniji 1640 eura.

Porezno rasterećenje u Sloveniji?

Jasno je da se radi donekle o "neprirodnom" stanju s obzirom na to da po strukturi gospodarstvo Slovenije puno bolje od gospodarstva Hrvatske. Veći udio srednje i visoke tehnološki opremljene industrijske proizvodnje, izvoza po stanovniku, produktivnosti po radniku, razine obrazovanja itd.

Ali država efektivno apsorbira veći dio tih prednosti, pa je razlika u bruto plaćama puno veća nego neto iznosima. Dodatno, opća razina cijena je veća pa je realna kupovna moć svakog eura manja, zbog čega radnici u Sloveniji trebaju imati veću plaću od radnika u Hrvatskoj da bi ostvarili isti standard. Stanje s cijenama se ne može korigirati, osim činjenice da će zbog većeg rasta plaća u Hrvatskoj se i cijene približavati razinama Slovenije. Ali država bi mogla preispitati svoj porezni "ugriz" u plaće.