Gotovina polako gubi nedodirljivu poziciju u plaćanjima u Hrvatskoj i Europi. Digitalna plaćanja rastu iz godine u godinu, a mobiteli i digitalni novčanici sve češće zamjenjuju tradicionalne metode plaćanja.
Istovremeno se otvara pitanje mijenjaju li fintech aplikacije samo način na koji plaćamo ili potpuno redefiniraju naš odnos prema novcu.
O toj velikoj transformaciji tržišta, budućnosti gotovine i novim tehnologijama za Bloomberg Adria TV govorio je Branimir Petrušić, direktor produkta u Aircashu.
Čitaj više
Četiri lekcije iz povijesti za dugoročne investitore
U razdoblju od 200 godina, gotovina je bila najslabije izvedena imovina
05.11.2025
Zajam na temelju udjela u fondovima - kako do gotovine bez prodaje ulaganja?
Kolateral u obliku udjela osigurava niže kamatne stope u usporedbi s nenamjenskim kreditima.
22.07.2025
Keš, zlato ili ipak dionice - gdje uložiti kad tržište pada?
S obzirom na sve izraženije rizike i visoku neizvjesnost, ključno pitanje koje se postavlja je: kako pozicionirati portfelj i koje su klase imovine sada najotpornije?
09.04.2025
Savršena oluja za digitalnu transformaciju
Danas je omjer između gotovinskih i digitalnih plaćanja otprilike 50-50, što je rezultat konvergencije četiriju ključnih faktora. "Mislim da su sva četiri faktora bila inicijator te promjene: tehnologija, pandemija, uvođenje eura i generacijski pomak", istaknuo je Petrušić.
Pandemija je, prema njegovim riječima, prisilila korisnike koji su preferirali gotovinu da se prebace u digitalni svijet. Prelazak na euro bio je drugi snažan poticaj jer je cijela nacija morala mijenjati kune, pa je prirodan korak bio da se dio tog novca zadrži u digitalnom obliku. "Tehnologija je sazrela, servisi poput Apple Paya i Google Paya rade besprijekorno, a istovremeno imamo novu generaciju koja je praktički odrasla s mobitelom u ruci", objasnio je Petrušić.
Sve to dovelo je do toga da je Hrvatska, s udjelom od 28 posto u online plaćanjima, danas u samom vrhu Europske unije, uz bok Litvi i Austriji.
Zašto gotovina ipak neće (tako skoro) umrijeti
Unatoč nezaustavljivom rastu digitalnih plaćanja, Petrušić je uvjeren da Europa neće postati potpuno bezgotovinsko društvo, barem ne u skorije vrijeme. "Gotovina neće nestati. To nije tehnološko, već ljudsko pitanje. Korisnici žele imati fizički novac kod sebe", kaže on, navodeći praktične i sigurnosne razloge. Kao primjer ističe prošlogodišnji slučaj u Španjolskoj, gdje su građani ostali dva dana bez struje, a gotovina je bila jedini funkcionalan način plaćanja. "Čak je i švedska središnja banka izdala uputu građanima da dio novca uvijek drže kod kuće u gotovini za takve slučajeve", dodaje.
Drugi ključni razlog opstanka gotovine jest privatnost. "Dio ljudi ne želi da sva njihova plaćanja budu digitalno zabilježena. Gotovinski način plaćanja jedini je koji radi u offline modu i nudi potpunu privatnost", naglašava Petrušić.
Gotovina i dalje čvrsto drži primat u nekoliko specifičnih segmenata. To su prvenstveno male transakcije u kafićima, pekarama, na tržnicama i kioscima, gdje su brzina i izostanak provizije presudni. Dominantna je i u ugostiteljstvu, pogotovo kod napojnica, te u obiteljskim financijama poput džeparca ili pozajmica. Na kraju, tu je i "siva" ekonomija samozaposlenih obrtnika – majstora, frizera i taksista.
Od digitalnog eura do nevidljivih transakcija
S najavom uvođenja digitalnog eura do 2030. godine, postavlja se pitanje kako će to utjecati na postojeće fintech igrače. Petrušić u tome ne vidi prijetnju, već priliku. "I Europska središnja banka i HNB govore da gotovina ostaje, a da je digitalni euro samo dodatak postojećim načinima plaćanja. Mi u Aircashu to vidimo kao dodatak, a onaj tko se najbolje prilagodi novim pravilima, izvući će najviše koristi", smatra.
Govoreći o iskustvima širenja Aircasha diljem Europe, gdje je tvrtka danas dostupna na više od dvjesto tisuća prodajnih mjesta, Petrušić kao najveću lekciju ističe važnost lokalizacije. "Ono što smo možda podcijenili jest potreba za prilagodbom svakom pojedinom tržištu. Koliko god je to jedinstveno europsko tržište, svaka zemlja ima svoje pravne i kulturološke specifičnosti koje morate poštovati", objasnio je.
A što nas čeka u idućih pet godina? Prema Petrušiću, svjedočit ćemo daljnjoj evoluciji prema "nevidljivim" transakcijama. Korisničko iskustvo potpuno će se promijeniti. "Neće možda više biti aplikacija kakve poznajemo, već će se sve odvijati putem glasovnih ili chat naredbi, poput: 'Plati mi pretplatu' ili 'Pošalji prijatelju deset eura'", predviđa. Plaćanja će se sve više oslanjati na biometriju, dok će plastične kartice postati sekundarna opcija.
Cijeli svijet, zaključuje, orijentirat će se na maksimalnu jednostavnost za korisnika, pri čemu će najveći izazov biti zadržati visoku razinu kibernetičke sigurnosti.
--Cijeli razgovor pogledajte u videu.
.webp){kind=icon}
