Tri i pol godine nakon što nam je euro postao službena valuta Hrvatska narodna banka (HNB) odlučila je podvući svojevrsnu crtu pod povijest kune. Središnja banka ovih je dana objavila oglas kojim na prodaju nudi blizu 3,5 tisuće tona kovanica kuna i lipa. Drugim riječima, kune su i službeno postale staro željezo te ih se treba riješiti.
Središnja banka je zainteresiranim specijalistima za sekundarne sirovine dala mjesec dana da se jave na natječaj, no posao nije za svakoga. Naprotiv, vrlo će rijetki moći ispuniti uvjete. HNB traži jamstvo od 100 tisuća eura, potvrde o tome da su ponuđači ozbiljni, da imaju dozvole za gospodarenje otpadom i to točno određenim vrstama otpada, a tražit će i potvrdu da su se kovanice stvarno reciklirale.
Ponuditelj mora čak "dokazati da je u godini u kojoj je započeo Natječaj i tijekom razdoblja od najmanje 20 godina koje prethode toj godini uredno izvršio najmanje dva ugovora o otkupu kovanica od središnjih banaka, ministarstva financija, kovnica" i drugih tijela. Drugim riječima, ako se niste prije bavili otkupom kovanica, nećete ni sada.
Prema specifikacijama natječaja, HNB u talionicu namjerava poslati ukupno 3.464 tona kovanica raznih nominala. Kako bismo probali predočiti o kolikoj se količini metala radi, možemo zamisliti obični kamion kiper kakve svakodnevno viđamo da dolaze i odlaze s obližnjih gradilišta. Uz nekakvu prosječnu nosivost između 12 i 20 tona, HNB prodaje kovanice koje mogu ispuniti otprilike 200 do 250 takvih kipera.
Stoga će središnja banka s odabranim kupcem sklopiti ugovor koji predviđa postepeni odvoz kuna i lipa kroz nekoliko mjeseci. One su trenutno pohranjene u vojarni 1. gardijske brigade Tigrovi u Zagrebu.
Građani su stare kovanice u eure mogli zamijeniti do kraja prošle godine | Sanjin Strukić/PIXSELL
Specifikacija kovanica otkriva i jedan kuriozitet. Uz očekivane kovanice od 5, 2 i 1 kunu te 50, 20, 10, 5, 2 i 1 lipe, HNB u talionicu šalje i 910 tisuća komada kovanica od 25 kuna. Relativno rijetki novčići, koji su bili prigodno kovani i puštani u opticaj, bili su traženi posebno među numizmatičarima pa pomalo čudi informacija da ih je u trezoru HNB-a bilo još čak 910 tisuća.
Koliko će od prodaje kuna i lipa u staro željezo HNB zaraditi nije baš lako odgovoriti. U natječaju se navode formule za izračun, te referentne cijene za pojedine metale od kojih su izrađene kovanice, no matematički kapaciteti autora ovog članka već su i s preračunavanjem kuna u eure bili iscrpljeni, a ovo je još i korak više.
Vrijedni 'medvjedi'
Pokušali smo, bez obzira na to, barem otprilike izračunati koliko bi HNB mogao dobiti barem za "medvjede", odnosno negdašnje kovanice od pet kuna. Sastav im je otprilike 63 posto bakra, 23 posto nikla te 14 posto cinka. Na prodaju središnja banka nudi ukupno 692 tone "mrkih medvjeda" odnosno 436 tona bakra, 159 tona nikla te 97 tona cinka.
U natječaju se kao referentne navode cijene s Londonske burze metala od 30. travnja ove godine. Preračunato i zbrojeno to bi značilo oko 7,75 milijuna eura ukupne vrijednosti metala u kovanicama od pet kuna.
Slične sastave imaju i kovanice od dvije i jedne kune, a i prodaje ih se u otprilike istoj težinskoj kategoriji kao i kovanice od pet kuna tako da bi, u vrlo gruboj računici, neka okvirna vrijednost metala samo za kovanice tih triju nominala mogla biti dvadesetak milijuna eura. Ili, da olakšamo onima koji još preračunavaju, 150 milijuna kuna.
Naravno, konačni iznos koji će HNB dobiti za kovanice može se bitno razlikovati od ove naše grube procjene jer ovisi već i o fluktuacijama cijena metala na burzama, a ponajviše o trošku koji je potreban za prijevoz i preradu kako bi se ti metali u konačnici mogli reciklirati i ponovo iskoristiti.
Novčanice kuna se u euro mogu i dalje zamijeniti u Hrvatskoj narodnoj banci | Luka Antunac/Pixsell
"Željezne" kune i lipe mogle su se u godinu dana nakon uvođenja eura promijeniti u bankama, poštanskim uredima i poslovnicama Financijske agencije. Nakon toga, do kraja 2025. moglo ih se još promijeniti u Hrvatskoj narodnoj banci, a od početka ove godine više niti tamo.
Prema podacima iz središnje banke, tijekom razdoblja dok se moglo zamijeniti kovanice to je učinjeno za nešto više od četvrtine postojećih. Građani su zamijenili oko 828 milijuna komada, a "u opticaju" je ostalo 2,17 milijardi i to "vrijednih" 1,16 milijardi kuna. Središnja banka sada se rješava onih koje su zamijenjene, ali očito i nekih koje su još bile u trezoru jer se zainteresiranim kupcima nudi 841 milijun komada.
Zadnja stranica
Iz HNB-a su u nekoliko navrata poručili kako se radilo o očekivanim količinama zamijenjenih kovanica, dijelom jer ih ljudi zadržavaju zbog sentimentalnih razloga, dijelom jer su one razasute po cijelom svijetu kao posljedica turizma, a dijelom vjerojatno i jer su jednostavno pogubljene po džepovima, trosjedima i ispod tepiha.
Talionica gdje će u neko dogledno vrijeme završiti 3,5 tisuće tona kuna i lipa ipak možda i nije zadnja stranica povijesti hrvatske nacionalne valute. Novčanice kuna koje građani drže i dalje se mogu zamijeniti za eure u Hrvatskoj narodnoj banci, a prema važećim odlukama to bi se trebalo moći napraviti unedogled.
.webp){kind=icon}
