Trebate dodatni izvor prihoda? Ove profesije imaju najveći 'side-hustle' potencijal

Iako je stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj od 3,3 posto u srpnju bila značajno ispod prosjeka Europske unije (šest posto), posjedovanje jednog radnog mjesta i stabilne plaće više ne jamči financijsku sigurnost. U vremenima kada inflacija i nepredvidivi ekonomski šokovi postaju svakodnevica, a umjetna inteligencija iz temelja mijenja vrijednost vještina na tržištu rada, sve više radnika okreće se ili bar razmišlja o dodatnim izvorima prihoda.

O tome je li "side hustle" postao novi standard, koje vještine danas najviše vrijede i tko snosi odgovornost za prilagodbu radne snage u eri AI-ja, u emisiji Spotlight Bloomberg Adrije razgovarali smo s Lovrom Roguljem, ekonomistom specijaliziranim za tržište rada.

"Side hustle": Od ambicije do nužnosti

Pitanje je li jedna plaća dovoljna za financijsku sigurnost sve je relevantnije. Prema riječima Lovre Rogulja, raste potreba za dodatnim izvorom prihoda jer jedna plaća, iako može pružiti sigurnost, "nekad dovodi do određene ovisnosti o samo jednom izvoru prihoda". Iako su realne plaće su od 2023. do danas kumulativno porasle 20-ak posto (što demantira percepciju da primanja nimalo ne prate rast cijena), ekonomski šokovi tjeraju brojne građane na prilagodbu. Stoga, dodatni posao ili "side hustle" postaje strategija za povećanje otpornosti na ekonomske neizvjesnosti – zasad još uvijek strategije malenog broja ljudi.

Prema podacima platforme Trading Economics, oko 4,1 posto zaposlenih u EU imalo je više od jednog posla krajem 2025. To je otprilike jedan od 25 zaposlenih. Za Hrvatsku je udio bio samo 1,6 posto, dok je primjerice u Finskoj 7,7 posto, Estoniji 6,7 posto, Švedskoj 6,5 posto, Njemačkoj 5,1 posto, a Sloveniji 3,4 posto.

Međutim, nemaju svi zaposlenici jednake mogućnosti za stvaranje dodatnog prihoda, a neka su zanimanja i industrije pogodnije za generiranje dodatnog prihoda. Rogulj ističe nekoliko ključnih skupina:

• Stručne i poslovne usluge: U ovu skupinu spadaju konzultanti, financijaši, računovođe, stručnjaci za marketing i ljudske resurse te edukatori. Prednost je što se postojeće ekspertno znanje može prodavati projektno, često bez potrebe za velikim početnim kapitalom.

• IT i digitalne usluge: Programiranje, web razvoj, podatkovna analitika, automatizacija i implementacija AI rješenja nude brojne prilike. Zanimljivo je da su ICT djelatnosti i dalje među sektorima s natprosječnom stopom slobodnih radnih mjesta u EU.

• Kreativne i komunikacijske profesije: Dizajn, video produkcija, fotografija, copywriting, stvaranje sadržaja i upravljanje društvenim mrežama. Podaci Eurostata pokazuju relativno visoku nezadovoljenu potražnju za umjetničkim, kulturnim i kulinarskim stručnim zanimanjima.

• Prodaja i marketing: Freelance prodaja, generiranje potencijalnih klijenata (lead generation) i digitalni marketing su u stalnom porastu. Podatak da su menadžeri prodaje, marketinga i razvoja imali najvišu stopu slobodnih radnih mjesta u EU u 2024. godini (8,4 posto) govori sam za sebe.

• Zanati i lokalne usluge: Građevina, razni popravci i održavanje, ugostiteljstvo te osobne usluge. Iako nisu "digitalni side hustleovi", potražnja je iznimno jaka. U prvom kvartalu 2026. stopa slobodnih radnih mjesta u EU bila je tri posto u ugostiteljstvu i smještaju te 2,8 posto u građevini, naspram ukupnog prosjeka od 2,1posto.

Povećava li dodatni posao tržišnu vrijednost?

Jedno od ključnih pitanja je vide li poslodavci dodatni angažman svojih zaposlenika kao priliku ili problem. Rogulj naglašava da je presudna transparentna komunikacija kako bi se izbjegao sukob interesa ili situacija u kojoj radnik postaje konkurencija poslodavcu. Ako je ta komunikacija uspješna, dodatni posao može značajno povećati tržišnu vrijednost zaposlenika.

"Ako osoba ponavlja određene manualne radnje bez da uči nove vještine, neće jačati tržišnu vrijednost", objašnjava Rogulj. S druge strane, ako radom s klijentima, posebice onima iz inozemstva, stječe nove reference, kontakte i razvija vještine poput prodaje i komunikacije, "onda ona tržišna vrijednost raste i onda kasnije ima mnogo više opcija u karijeri".

AI kao novi arbitar vrijednosti: Što znate ili što možete?

Pojavom umjetne inteligencije, koja je ogroman dio stručnog znanja učinila dostupnim svima, tržišna vrijednost radnika više se ne temelji na posjedovanju specifičnih informacija. "Umjetna inteligencija promijenila je iz korijena tržište rada", kaže Rogulj. Važnije od toga što znamo postaje ono što s tim znanjem možemo napraviti. Ulazimo u eru u kojoj "više nije u fokusu sama informacija, već ono nešto više", odnosno sposobnost interpretacije, procjene relevantnosti i primjene informacija.

Rogulj ističe i zanimljiv paradoks AI-ja: umjetna inteligencija istodobno olakšava pokretanje dodatnog posla i smanjuje barijeru ulaska konkurenciji. Ako danas računovođa, marketer, konzultant ili dizajner uz pomoć AI alata može napraviti više u manje vremena, lakše može prodavati svoje znanje sa strane. No problem je u tome što isto to mogu i tisuće njegovih konkurenata, što dodatno pojačava pritisak na tržištu.

 

Svjetski ekonomski forum procjenjuje da će se do 2030. godine promijeniti gotovo 40 posto vještina potrebnih za obavljanje današnjih poslova. Prema Rogulju, na vrijednosti će najviše dobivati analitičke, komunikacijske i prodajne vještine. Brzina prilagodbe i stjecanja novih kompetencija postat će odlučujući faktor uspjeha. "Svaki pojedinac je onoliko moćan na tržištu rada koliko je spreman prilagoditi se na promjene", zaključuje.

Na kraju, postavlja se pitanje odgovornosti za ovu veliku tranziciju. Globalna istraživanja pokazuju da, iako većina poslodavaca planira dodatno osposobljavati radnike zbog AI-ja, značajan dio njih istovremeno očekuje i smanjenje broja zaposlenih uslijed automatizacije. Rogulj smatra da se odgovornost ne može prebaciti isključivo na radnike. To je zajednička zadaća u kojoj moraju sudjelovati "i poslodavci i radnici i država i društvo kao cjelina". Uključivanje obrazovnog sustava u praćenje tehnoloških promjena bit će jedan od najvećih izazova, ali i ključ za uspješnu prilagodbu cjelokupnog tržišta rada novoj stvarnosti.

 

-- Cijeli razgovor pogledajte u videu.