Što ako više ne biste morali raditi, a plaća bi i dalje stizala? AI možda ima rješenje

Što ako vam umjetna inteligencija preuzme posao, a vi i dalje primate više od 60 tisuća dolara godišnje?

To je temeljna ideja koncepta koji dobiva sve više pobornika među stručnjacima za umjetnu inteligenciju, koji vjeruju da će razvoj te tehnologije donijeti snažan rast produktivnosti i znatno smanjiti potrebu za ljudskim radom. Univerzalni visoki prihod svojevrsna je nadogradnja univerzalnog osnovnog prihoda, a Elon Musk opisao ga je kao "najbolji način" za rješavanje nezaposlenosti povezane s umjetnom inteligencijom.

Isplate univerzalnog visokog prihoda možda se neće uskoro uvesti, no kako se utjecaj umjetne inteligencije na tržište rada sve više osjeća, kreatori politika ovoj ideji posvećuju sve veću pozornost.

Daniel Schreiber tom pitanju pristupa vrlo praktično. Osnivač think tanka i izvršni direktor u osiguravateljskom sektoru osmislio je ekonomski model, pri čemu je za njegovu izradu koristio i ChatGPT i Claude, koji bi trebao omogućiti preraspodjelu bogatstva koje stvara umjetna inteligencija. Dok su bankari na privatnim sastancima njegove ideje odbacivali kao komunističke, o njima je svjedočio i pred pododborima izraelskog parlamenta.

"Ne mislim da je sretan ishod razvoja umjetne inteligencije nešto što se podrazumijeva", rekao je 55-godišnji Schreiber, direktor MOSAIC AI Policy Institutea sa sjedištem u Jeruzalemu.

Univerzalni osnovni prihod podrazumijeva da država građanima redovito isplaćuje jednak iznos kako bi im pomogla podmiriti osnovne životne potrebe. Univerzalni visoki prihod, s druge strane, polazi od pretpostavke da će umjetna inteligencija i roboti proizvoditi toliko robe i usluga da će svi moći živjeti u obilju, bez potrebe za radom.

Prema Schreiberovu modelu, isplate univerzalnog visokog prihoda financirale bi se, među ostalim, porezima na poslovnu proizvodnju i prihodima državnih fondova, a potom bi ih država preraspodjeljivala građanima.

Schreiber je veliki zagovornik umjetne inteligencije i očekuje da će ona potaknuti gospodarski rast, uz univerzalan pristup vrhunskom obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i pravnim savjetima. Kao glavni izvršni direktor osiguravajuće kompanije Lemonade vidio je i poslovne prednosti umjetne inteligencije. Njezina primjena u određivanju cijena polica i obradi odštetnih zahtjeva pridonijela je rastu prihoda i broja klijenata, uz istodobno smanjenje broja zaposlenih.

Depositphotos

No Schreiber strahuje da bi umjetna inteligencija, ako se njezin razvoj ne ograniči, mogla dovesti do masovne nezaposlenosti, veće nejednakosti i siromaštva.

Kao upozorenje na poremećaje koje bi umjetna inteligencija mogla izazvati naveo je štrajk holivudskih scenarista iz 2023. godine. Kada masovna otpuštanja uzmu maha, rekao je, čak će i oni koje pokreće želja za rastom ili profitom morati razmisliti kako "neutralizirati otpor" koji će se pojaviti.

Bez obzira na to kojoj strani pripadate, rasprava o utjecaju umjetne inteligencije postaje sve žešća.

Početkom ovog tjedna senator iz Vermonta Bernie Sanders predložio je osnivanje državnog fonda za umjetnu inteligenciju koji bi javnosti dao vlasnički udio u najvećim američkim AI kompanijama i omogućio joj da sudjeluje u "bilijunima dolara koji bi se potencijalno mogli stvoriti".

Sam Altman iz OpenAI-ja zagovara univerzalni osnovni prihod, a u novije vrijeme i ono što naziva "osnovni AI računalni resursi dostupni svima" (universal basic compute), dok je Dario Amodei iz Anthropica upozorio da bi umjetna inteligencija u idućim godinama mogla ukinuti polovicu radnih mjesta.

U Južnoj Koreji, jednoj od vodećih zemalja u utrci za razvoj umjetne inteligencije, burze su posljednjih tjedana bile pod pritiskom nakon što je predsjednikov savjetnik na društvenim mrežama iznio ideju da bi se porezni prihodi ostvareni zahvaljujući umjetnoj inteligenciji mogli koristiti za financiranje dividende za građane.

Papa Lav XIV. također se uključio u raspravu rekavši da bi sadašnji pristupi ovoj tehnologiji mogli "umanjiti vještine radnika". Istodobno su glavni izvršni direktor Goldman Sachsa i glavni ekonomist Apollo Global Managementa umanjili važnost tih zabrinutosti.

Andrew Yang, koji je popularizirao ideju univerzalnog osnovnog prihoda tijekom svoje kampanje za predsjedničku nominaciju Demokratske stranke 2020. godine, kaže da ga ohrabruje to što Schreiberov model privlači sve veću pozornost. Njih dvojica nedavno su se sastali u New Yorku.

"Sviđa mi se što je ovo preraslo fazu intelektualne vježbe", rekao je u telefonskom intervjuu. "Sada se tom temom doista bave visoki kreatori politika."

Transparent s pozivom na prijedlog Andrewa Yanga o univerzalnom osnovnom prihodu od 1.000 dolara mjesečno na skupu u Washington Square Parku u New Yorku u svibnju 2019. godine | Drew Angerer/Getty Images

Visoka produktivnost

Programi novčanih transfera postoje već desetljećima. Prema Stanford Basic Income Labu, samo je u SAD-u provedeno više od 200 takvih projekata, dok su zemlje poput Irana i Finske eksperimentirale s vlastitim modelima.

Rezultati tih programa i dalje su predmet rasprava. Zagovornici tvrde da novčani transferi mogu smanjiti siromaštvo, poboljšati mentalno zdravlje i povećati zaposlenost, iako se ni oni koji podržavaju tu ideju ne slažu uvijek oko toga kako bi takve isplate zapravo trebale funkcionirati.

Kritičari, među kojima je velik broj konzervativaca, smatraju da su takvi oblici državne pomoći skupi i da destimuliraju ljude za rad. Ipak, preraspodjela bogatstva koje stvara umjetna inteligencija nadilazi tradicionalne ekonomske i političke podjele. Uostalom, rijetko se može vidjeti da se oko iste ideje slažu Sanders i Musk.

Elon Musk | Bloomberg

Musk je o univerzalnom osnovnom prihodu kao odgovoru na automatizaciju govorio još 2016. godine, prije nego što je 2023. pozvao na "univerzalni visoki prihod, a ne osnovni, u pozitivnoj budućnosti umjetne inteligencije".

Nedavno je na svojoj društvenoj mreži X objavio da bi savezna vlada trebala uvesti univerzalne isplate visokog prihoda kako bi odgovorila na nezaposlenost uzrokovanu umjetnom inteligencijom.

Schreiber, koji kaže da je s Muskom komunicirao samo putem mreže X, ne slaže se s tim. Smatra da bi tiskanje potrebne količine novca potaknulo inflaciju. Musk nije odgovorio na zahtjev za komentar.

Prema Schreiberovu mišljenju, nezaposlenost uzrokovana umjetnom inteligencijom razlikuje se od prijašnjih razdoblja nezaposlenosti po tome što tehnologija, dok radnici ostaju bez posla, njihove zadatke obavlja bolje i brže.

To bi na kraju moglo dovesti do toga da masovna nezaposlenost postoji istodobno s visokom produktivnošću.

"To je otvorilo pitanje kako bismo mogli financirati plaću za svakoga", rekao je.

Sve veće sposobnosti

Schreiber, rođen u Londonu, karijeru je započeo kao korporativni odvjetnik, a zatim je obnašao vodeće funkcije u različitim tehnološkim kompanijama.

Umjetnu inteligenciju prati otprilike posljednjih deset godina, nakon što je 2015. pohađao Singularity University, instituciju iz Silicijske doline posvećenu obrazovanju u području futurizma.

Svoj think tank osnovao je 2024. godine. Institut je zaposlio ekonomiste, analitičare podataka i stručnjake za javne politike, a u njegovu upravnom odboru sjedi nekoliko bivših dužnosnika izraelske vlade, uključujući i bivšeg čelnika za umjetnu inteligenciju u uredu premijera.

Njegov model isplate univerzalnog visokog prihoda, detaljno predstavljen u radu od 38 stranica objavljenom ove godine, usmjeren je na Izrael.

Predviđa porez na dodanu vrijednost na proizvodnju te izdvajanje dijela viška dobiti ostvarene zahvaljujući umjetnoj inteligenciji za preraspodjelu. Taj bi novac, prema izvješću, financirao prihod koji bi "iskorijenio siromaštvo", u iznosu od oko 6.750 šekela, odnosno gotovo 2.000 eura mjesečno po odrasloj osobi. To odgovara primanjima niže srednje klase u Izraelu.

Drugi izvori financiranja, poput poreza na nasljedstvo i prinosa državnih fondova, mogli bi povećati mjesečne isplate na 15.000 šekela, odnosno oko 4.300 eura, čime bi se građani svrstali u gornju četvrtinu stanovništva prema visini prihoda, navodi se u izvješću.

"Budućnost u kojoj su svi privilegirani", rekao je Schreiber, dodajući da je taj model najprikladniji za zemlje s tehnološki naprednim gospodarstvima unutar Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Josh Bivens, glavni ekonomist Economic Policy Institutea u Washingtonu, podržava preraspodjelu, ali smatra da su Schreiberove procjene nezaposlenosti ekstremnije od većine drugih te da njegov model zanemaruje mogućnost pada potražnje za robom i uslugama.

"Model polazi od pretpostavke da se proizvodnja može održati dok radna snaga nestaje", rekao je Bivens. "Sa strane ponude to bi možda bilo moguće, ali ne vidim kako bi to funkcioniralo kada je riječ o potražnji."

Rachel Greszler, viša istraživačica u organizaciji Advancing American Freedom, konzervativnoj skupini za javne politike, rekla je da bi, kada životni standard srednje klase više ne bi ovisio o radu, manje ljudi radilo, dok bi drugi zarađivali više zbog manjka radne snage.

To bi, rekla je, moglo potaknuti nezadovoljstvo i prema bogatim radnicima i prema ljudima koji ne rade.

Na kraju bi se, smatra ona, univerzalni visoki prihod "ekonomski i društveno raspao, što bi rezultiralo manjim gospodarstvom i većom nejednakošću".

Peter Diamandis, osnivač X Prize Foundationa i jedan od prvih ulagača u Lemonade, koji je s Muskom razgovarao o univerzalnom visokom prihodu, mnogo je optimističniji.

Po njegovu mišljenju, Schreiberov model predstavlja "elegantno rješenje za ono što je godinama bilo politička slijepa ulica".

Kanarinac u rudniku

Schreiber kaže da se nada kako će se njegova predviđanja pokazati pogrešnima. Priznaje da je čovječanstvo u prošlosti uglavnom izlazilo kao pobjednik iz velikih tehnoloških promjena, uključujući industrijsku revoluciju.

No, iako je to razdoblje donijelo široko rasprostranjeno blagostanje, vlade su morale intervenirati zakonima o radu i sigurnosti, rekao je, dok je globalizacija za sobom ostavila područja poput američkog Rust Belta, koji simbolizira propadanje tvornica, zatvaranje industrijskih pogona i gubitak radnih mjesta nakon deindustrijalizacije 1980-ih i kasnije.

Isplate univerzalnog visokog prihoda možda se čine radikalnom idejom, kaže Schreiber, no neke politike koje su se nekoć smatrale nezamislivima, poput univerzalne zdravstvene skrbi i obrazovanja, u pojedinim su dijelovima svijeta postale dio društvenog mainstreama.

Nekada su rudari u rudnike nosili kanarince jer su bili vrlo osjetljivi na otrovne plinove. Ako bi kanarinac uginuo, to je bilo rano upozorenje na opasnost. Danas se taj izraz koristi kao metafora za prvi znak ozbiljnijeg problema koji tek dolazi | Depositphotos

Prema Schreiberovu mišljenju, potreba da se pronađe način za širu raspodjelu koristi koje donosi umjetna inteligencija postaje sve hitnija. Pozivajući se na poznatu metaforu o kanarincu u rudniku ugljena, kaže: "Moj kanarinac upravo je uginuo."

- U izradi teksta pomogao Joe Mayes