Od nekretnina do AI-ja: Uspon nove klase Xijevih 'štrebera' koji zgrću milijarde

Globalna utrka za prevlast u području umjetne inteligencije između SAD-a i Kine od kompanija i država zahtijeva golema ulaganja i napore. To istodobno stvara novu generaciju iznimno bogatih poduzetnika s obje strane Tihog oceana. Kao što Moonshot AI ima odgovor na svaki potez Anthropica, tako i Kina za svakog Sama Altmana, Darija Amodeija, Grega Brockmana ili Jensena Huanga ima svog Lianga Wenfenga, Yanga Zhilina, Liua Weija ili Wanga Xingxinga.

Imena osnivača i čelnika kineskih tehnoloških kompanija na Zapadu nisu široko poznata, no riječ je o novoj generaciji mladih milijardera koji grade kineski ekosustav umjetne inteligencije.

Nova generacija kineskih milijardera

Prema godišnjem izvješću banke UBS o svjetskim milijarderima, Kina je prošle godine imala čak 470 milijardera. Više ih imaju samo Sjedinjene Države, njih 924. No između dviju zemalja postoje velike razlike u njihovoj dobi, karakteru i vrijednostima.

Kinesku poslovnu elitu godinama je simbolizirao karizmatični i medijski vrlo eksponirani osnivač Alibabe Jack Ma. Nakon njegova iznenadnog povlačenja iz javnosti 2020. godine pojavile su se špekulacije da je zbog kritika upućenih bankarskim regulatorima nekoliko mjeseci proveo u sustavu političke indoktrinacije pod okriljem kineske Komunističke partije.

Vremena karizmatičnih poslovnih zvijezda u kineskoj poslovnoj eliti završila su s usponom umjetne inteligencije. Geopolitičko nadmetanje između SAD-a i Kine razvoj je usmjerilo na uzak krug specifičnih tehnologija, od AI chatbotova do čipova, u kojem se probija nova generacija mladih i povučenih milijardera. Za razliku od svojih prethodnika, više cijene privatnost, slobodno vrijeme, mentalno zdravlje i obiteljski život.

Jedan od kontroverznijih aspekata kineske poslovne kulture posljednjih deset godina bio je takozvani model 996, rad od devet ujutro do devet navečer, šest dana u tjednu. Upravo ga je popularizirao Jack Ma, a prihvatile su ga i druge velike kineske tehnološke kompanije. U tvrtki Pinduoduo, koja se bavi internetskom trgovinom, mladi zaposlenici umirali su od posljedica prekomjernog rada.

S druge strane, Liang Wenfeng, osnivač DeepSeeka, rekao je da se ljudski mozak može učinkovito koncentrirati samo šest do osam sati dnevno te da preopterećenost dovodi do pogrešaka. Liu Wei, 39-godišnji milijarder i suosnivač gaming kompanije miHoYo, zagovara pristup koji naziva "sretan rad, stalan rast", pri čemu prednost daje mentalnom zdravlju.

 

Dominantno obilježje nove kineske poslovne elite jest njezina mladost. UBS u izvješću navodi da je oko 98 posto kineskih milijardera, čije se bogatstvo procjenjuje na milijardu američkih dolara ili više, prva generacija poduzetnika i pritom relativno mlade dobi. Reprezentativan primjer takvog uspona je Yang Zhilin, 34-godišnji osnivač kompanije Moonshot AI, koja je 17. srpnja uzdrmala burze i šokirala vodeće američke tehnološke kompanije.

Njegov startup je 2024. ostvario samo 2,4 milijuna dolara prihoda, a danas ostvaruje oko 300 milijuna dolara. Tajna uspjeha bila je jednostavna, ali vrlo rizična odluka. Dok su troškovi razvoja AI modela i zapošljavanja istraživača naglo rasli, Yang je nakon izlaska DeepSeekova modela R1 zaključio da je Moonshot prerano krenuo u komercijalizaciju svog modela Kimi. Zato je odustao od intenzivnog razvoja chatbota i usmjerio se na daljnje treniranje modela. Odlučio je da će Kimi postati open-source model umjetne inteligencije, čime je, za razliku od konkurencije, korisnicima omogućio da ga preuzmu i koriste na vlastitoj računalnoj infrastrukturi.

Sredinom srpnja 2026. postalo je jasno da je njegova odluka bila ispravna. Neočekivani uspjeh Kimija pokazao je da za razvoj moćnog AI modela nisu nužna golema ulaganja ni golema računalna snaga američkih hyperscale kompanija. Potaknuta tim uspjehom, kompanija se sada priprema za izlazak na burzu, a trenutačno provodi dva uzastopna kruga prikupljanja kapitala. Prema pisanju Financial Timesa, planira prikupiti najmanje 5 milijardi dolara.

Prema podacima Bloomberga, nova generacija kineskih tehnoloških tajkuna zajedno raspolaže bogatstvom procijenjenim na 100,5 milijardi dolara, što je usporedivo s neto bogatstvom Billa Gatesa, koje iznosi 105 milijardi dolara.

'Kuće su za stanovanje, a ne za špekulacije'

Kineski milijarderi u velikoj su mjeri proizvod strogo kontroliranog gospodarstva i razvojne strategije države koja danas snažno ulaže u tehnološku autonomiju u odnosu na SAD. U središtu su zato napredne tehnologije poput umjetne inteligencije, čipova, humanoidne robotike, električnih vozila, svemirske tehnologije i drugih sektora koji pripadaju takozvanim "novim proizvodnim snagama", odnosno širokom spektru naprednih industrija koje Peking smatra strateškim prioritetom.

S druge strane, znatno je palo bogatstvo onih koji su ga stekli u sektoru nekretnina. Riječ je o industriji koja od pandemije stagnira i usporava rast drugog najvećeg svjetskog gospodarstva.

Slom kineskog tržišta nekretnina i pad potražnje za uredskim prostorima tijekom pandemije teško su pogodili Wanga Jianlina, osnivača kompanije Dalian Wanda Group. Njegovo se bogatstvo danas procjenjuje na 4,4 milijarde dolara, dok je 2017. vrijedilo više od 31 milijarde dolara. Sektor nekretnina, koji je u razdoblju najvećeg procvata činio do četvrtine kineskog BDP-a, razvijao se zahvaljujući bliskoj suradnji poduzetnika i lokalnih vlasti.

Velike gubitke pretrpjeli su i pojedini casino magnati koji su diljem jugoistočne Azije gradili goleme kockarske komplekse, sve dok kineska Komunistička partija nije odlučila stati na kraj širenju industrije igara na sreću, uz obrazloženje da ona ima štetan utjecaj na društvo.

Današnji kineski poduzetnici nastoje izbjeći pretjeranu medijsku izloženost. Chen Tianshi, 41-godišnji čelnik proizvođača čipova Cambricon Technologies, na fakultet se upisao sa samo 16 godina, a u javnosti se pojavljuje vrlo rijetko. Za sebe kaže da je "običan istraživač". Sličan je i Liang Wenfeng, osnivač DeepSeeka, koji također izbjegava medijsku pozornost.

No izbjegavanje reflektora nije samo pitanje osobnosti, nego i način samoočuvanja. Slučaj Jacka Mea jasno je pokazao što se događa s utjecajnim poduzetnicima koji se javno suprotstave središnjoj vlasti. Prije nekoliko dana u sličnoj se situaciji našao i Liang, nakon što su u javnost dospjeli njegovi navodni komentari o tehnološkom nadmetanju između SAD-a i Kine, iako su, prema dostupnim informacijama, izrečeni u privatnim razgovorima.

DeepSeek je tijekom drugog kruga prikupljanja kapitala potencijalnim ulagačima poručio da privremeno obustavlja proces nakon što su se u javnosti pojavili navodni Liangovi komentari o tome da Kina zaostaje za SAD-om u utrci za razvoj umjetne inteligencije. Kao razlog navodno je istaknuo ograničen pristup naprednim Nvidijinim čipovima. Kao što smo ranije izvijestili, Peking je kompanijama iz AI sektora naložio strogu upotrebu čipova domaćih proizvođača, uz upozorenje da bi u suprotnom mogle biti optužene za veleizdaju.

Ekonomist i predavač na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani Mitja Kovač kaže da je kineski model planskog gospodarstva, u usporedbi sa Zapadom, "mnogo promišljeniji, metodičniji i usmjereniji prema jasno definiranim ciljevima, uz opipljive rezultate".

"Bit će zanimljivo vidjeti kojim će modelom Kina nadomjestiti gospodarski rast", kaže Kovač, no dodaje da "ideologija Komunističke partije Kine, koja jača kontrolu nad svim aspektima upravljanja državom, ironično potkopava tu namjeru".

Odnos između kineske vlasti i najbogatijih poduzetnika posljednjih se godina dodatno pogoršao zbog projekta "stoljetnih ciljeva", kojim predsjednik Xi Jinping nastoji povećati opće blagostanje i smanjiti društvene nejednakosti. Starija generacija milijardera, osobito onih koji su bogatstvo stekli u sektoru nekretnina i koji su sebe smatrali dijelom projekta izgradnje moderne Kine, od tada je postala meta državnih obračuna. "Kuće su za stanovanje, a ne za špekulacije", poručio je Xi krajem 2016. godine, najavivši duboke promjene u razvojnoj strategiji zemlje.

Kovač smatra da Kina vlastitom ideologijom sama sebi otežava ostvarenje strateških ciljeva, što ilustrira primjerom juana.

"Kako bi potaknula širu globalnu upotrebu juana, Kina bi morala odustati od kontrole njegova tečaja i ukinuti ograničenja na tržištu kapitala, čime bi valuti omogućila slobodno kretanje", kaže.

"No Komunistička partija Kine i kreatori gospodarske politike jednostavno nisu spremni odreći se takve razine kontrole, a dosad nisu pokazali ni ozbiljnu namjeru da to učine."

Depositphotos

Partijska disciplina

Financial Times je prije nekog vremena izvijestio da Komunistička partija Kine širi svoj izravni utjecaj na korporativno upravljanje uključivanjem partijskih odbora u upravljačke strukture kompanija. Time politički dužnosnici i stranačke organizacije dobivaju formalnu ulogu u nadzoru poslovanja, kako državnih tako i privatnih poduzeća.

Partijska disciplina i naglašeni patriotizam ugrađeni su i u najnoviju generaciju kineskih AI modela. Iako su, u skladu s porukom kineskog predsjednika Xi Jinpinga da "razvoj umjetne inteligencije ne bi smio biti samostalan pothvat jedne države, nego simfonija globalne suradnje", ti modeli otvorenog koda, isto ne vrijedi i za njihove odgovore. Stroga pravila od kineskih kompanija zahtijevaju ideološku usklađenost u ime nacionalne sigurnosti i društvene stabilnosti pa chatbotovi ili cenzuriraju politički osjetljive teme ili u svoje odgovore uključuju promicanje temeljnih socijalističkih vrijednosti.

Kada se Xi Jinping u veljači 2025. pojavio na jednom od rijetkih simpozija koji je okupio osnivače i čelnike najvećih kineskih kompanija, novoj generaciji poslovne elite poslao je jasne poruke. Kompanije moraju unaprijediti način upravljanja kako bi osigurale veću transparentnost i pravednost, rekao je, dodavši da to uključuje kvalitetniju organizaciju odnosa među dioničarima, pažljivo praćenje poslovanja unutar kompanija i učinkovito upravljanje rizicima.

"Sve nezakonite aktivnosti kompanija, bez obzira na oblik vlasništva, moraju se temeljito istražiti i sankcionirati", poručio je Xi. Okupljene je pritom upozorio da se sve što odredi Središnji odbor Komunističke partije mora "provoditi odlučno i bez ikakvih kompromisa".

S druge strane, snažan državni nadzor i težnja prema tehnološkoj autonomiji donijeli su korist upravo onim sektorima iz kojih dolazi nova generacija kineskih tehnoloških milijardera. Chen Tianshi iz Cambricona šest je godina radio kao istraživač na kineskoj državnoj akademiji prije nego što je osnovao kompaniju za proizvodnju AI čipova. Njegovo se bogatstvo od početka 2024. povećalo za više od 800 posto, na 21,5 milijardi dolara, ponajviše zahvaljujući odluci središnje kineske vlasti kojom se domaćim kompanijama nalaže nabava domaće tehnologije, izvijestio je Bloomberg.