Svijet na raskrižju - hoće li nas AI odvesti u prosperitet ili digitalni darvinizam?

Do 2050. godine globalna ekonomija mogla bi se naći u radikalno različitim stvarnostima - od prosperiteta vođenog umjetnom inteligencijom do mračnog scenarija "digitalnog darvinizma", u kojem tehnologija koncentrira moć i bogatstvo u rukama nekolicine. Prema novom istraživanju Henderson Instituta pri Boston Consulting Groupu, budućnost neće biti crno-bijela, već se može razviti u četiri izrazito različita smjera. O ovim scenarijima, za Bloomberg Adriju govori Alan Iny, partner i globalni voditelj za kreativnost i scenarije u BCG-u.

Iako je primamljivo pogađati koji je od ovih scenarija najvjerojatniji, Iny naglašava kako je to pogrešan pristup. On upozorava da je ključno ne kladiti se na samo jednu budućnost, već se pripremiti za različite mogućnosti. "Najveća strateška pogreška jest pretpostaviti da će budućnost biti preslika sadašnjosti. Ne favoriziramo niti jedan scenarij jer je jedina neprihvatljiva strategija planiranje za samo jednu budućnost. Cilj nije pogoditi ishod, već izgraditi otpornost", ističe Iny.

Četiri lica budućnosti: Koji nas put čeka do 2050.?

Istraživanje identificira četiri ključna scenarija koja će oblikovati naš svijet, ovisno o razvoju tehnologije, geopolitike, klime i društva.

1. Digitalni darvinizam: U najnegativnijoj verziji, tehnologija napreduje bez jasnih pravila. Države smanjuju regulaciju kako bi potaknule inovacije, što dovodi do golemog rasta tehnoloških kompanija. Gospodarstvo raste snažno, oko četiri posto godišnje, ali koristi nisu ravnomjerno raspoređene – najbogatiji kontroliraju većinu bogatstva, a srednja klasa se smanjuje. Sve više ljudi radi nesigurne poslove pod stalnim nadzorom algoritama, a bijeg traže u izolirajućim digitalnim svjetovima. Klimatske promjene se ne rješavaju zajednički.

2. Izobilje potaknuto umjetnom inteligencijom (AI Abundance): U najoptimističnijem scenariju, države postižu globalni dogovor o primjeni AI tehnologije, koja postaje sigurna i široko dostupna. Nakon početnih napetosti, pa i kibernetičkih sukoba, dolazi do suradnje. Gospodarstvo raste do pet posto godišnje, a radni tjedan se skraćuje na četiri ili tri dana. No, postavlja se pitanje smisla rada i osobnog identiteta u svijetu gdje strojevi obavljaju većinu zadataka.

3. Sukobljeni blokovi: Geopolitika preuzima glavnu ulogu. Svijet se dijeli na nekoliko velikih, samostalnih blokova, a globalna trgovina značajno opada, na razine iz Hladnog rata. Države ulažu u obranu, ekonomski rast usporava, a globalizacija kakvu znamo prestaje. Društvo se fokusira na sigurnost umjesto na slobodu i razvoj, što se odražava na životni standard.

4. Klimatska koalicija: Niz teških ekoloških katastrofa prisiljava države i industriju na zajedničko djelovanje. Stvara se globalna koalicija koja uvodi pravila za smanjenje emisija. Globalno zagrijavanje se stabilizira, a ekonomija raste umjerenim tempom uz velika ulaganja u zelene tehnologije. Ipak, tranzicija donosi veće troškove i poreze, a mlađe generacije osjećaju pritisak sporijeg rasta.

Recept za utrostručenje ekonomije

Jedan od najupečatljivijih zaključaka istraživanja jest da bi se globalna ekonomija do 2050. mogla utrostručiti ili, pak, zabilježiti tek skroman rast. Ključna varijabla koja će odrediti ishod jest način na koji ćemo upravljati umjetnom inteligencijom. Scenarij izobilja predviđa prosječan godišnji rast BDP-a od pet posto tijekom 25 godina, što dovodi do utrostručenja ekonomije. Nasuprot tome, drugi scenariji predviđaju rast od svega jedan i pol do dva posto.

"Ono što omogućuje takav rast jest učinkovita regulacija umjetne inteligencije i njezino iskorištavanje za društvene potrebe, umjesto da služi isključivo bogaćenju vrlo malog broja već bogatih ljudi", naglašava Iny. Ipak, dodaje kako čak i scenarij digitalnog darvinizma može donijeti visok rast BDP-a od četiri posto, no taj rast imao bi "potpuno drugačiji okus" zbog razine nejednakosti i izostanka napretka u borbi protiv klimatskih promjena.

Kraj posla kakvog znamo i kriza identiteta

Što se događa s ljudskim identitetom i svrhom kada umjetna inteligencija preuzme velik dio poslova? U optimističnom scenariju, to bi moglo značiti četverodnevni radni tjedan. No, Iny upozorava na dublje implikacije. Već danas dopuštamo platformama da nam predlažu što kupiti ili odjenuti. U ekstremnom scenariju, mogli bismo dopustiti umjetnoj inteligenciji da nam govori za koga glasati ili čak trebamo li imati još jedno dijete.

"Na nama je kao društvu da odlučimo kako želimo koristiti AI. Hoće li služiti samo za obranu i sigurnost, kao u scenariju sukobljenih blokova, ili samo za bogatu elitu, kao u digitalnom darvinizmu? To je pitanje koje nadilazi BDP i tiče se samog temelja našeg društva i identiteta", ističe Iny.

Djelujemo li prije ili poslije katastrofe?

Istraživanje sugerira da bi nas teški ekološki šokovi mogli prisiliti na neviđenu globalnu suradnju. No, djeluju li društva prije krize ili tek kada šteta postane neizbježna? Inyjev odgovor je jasan: povijest pokazuje da je za veliku promjenu često potreban šok. Scenarij "Klimatske koalicije" postaje vjerojatan tek u svijetu u kojem se prirodne katastrofe poput suša, poplava i požara toliko pojačaju da prosvjedi "Greta stila postanu deset puta jači". Tek tada bi vlade i korporacije bile prisiljene na odlučnu akciju. "Ponekad je i ljudskom tijelu potreban šok, virus, kako bi potaknuo oporavak i izgradnju zaštite za budućnost", slikovito pojašnjava.

Prilike za Adria regiju: Balans i proaktivnost

S obzirom na neizvjesnost, Iny savjetuje liderima da izbjegavaju fokusiranje na samo jedan scenarij. "Dopustiti si širenje perspektive i razmatranje drugih mogućnosti moćna je i nedovoljno korištena vježba", kaže on.

Za male i otvorene ekonomije poput Hrvatske, Slovenije i Srbije, koje su ovisne o europskoj trgovini, turizmu i investicijama, ključ je u proaktivnom pronalaženju ravnoteže između otpornosti i učinkovitosti. "Najveća prilika za Adria regiju jest da već danas počne razmišljati kako izgraditi taj balans. U turizmu, to možda znači manje fokusa na volumen, a više na ciljanje pravih vrsta turista. U energetici, to znači izgradnju otpornosti kroz obnovljive izvore", savjetuje Iny. Poziva regiju da iskoristi svoj položaj na raskrižju Europe kako bi preuzela aktivnu ulogu u regulaciji i oblikovanju svoje budućnosti. "Bitno je razmišljati o ovim stvarima sada, umjesto da čekamo i vidimo kako će se stvari odigrati", zaključuje. Budućnost nije unaprijed određena, a priprema za nju nije pogađanje, već spremnost na različite ishode.