Tvrtke u Hrvatskoj tek na početku AI puta - regulativa usporava ključne investicije

Iako se o umjetnoj inteligenciji govori kao o nezaobilaznom alatu za poslovnu transformaciju, globalna istraživanja pokazuju da konkretni financijski učinci za većinu kompanija još uvijek izostaju. Prema globalnom istraživanju PwC-a, tek 12 posto predsjednika uprava navodi da je uvođenje AI rješenja dovelo do mjerljivog rasta prihoda ili smanjenja troškova.

O jazu između velikih obećanja i operativne stvarnosti, posebno u kontekstu Hrvatske, za Bloomberg Adria TV govorio je Davor Aničić, direktor tvrtke Velebit AI. Naglasio je kako su domaće tvrtke tek na početku sistemske primjene, a put im dodatno usporavaju regulatorne nejasnoće.

Globalna obećanja i hrvatska realnost

Prema podacima udruge CroAI, u Hrvatskoj AI adopcija u kompanijama na sustavnoj razini iznosi tek oko 12 posto, a taj podatak, ističe Aničić, dobro oslikava trenutačno stanje na tržištu. Sistemska implementacija umjetne inteligencije, koja podrazumijeva duboku integraciju u temeljne poslovne procese, u Hrvatskoj je i dalje na vrlo niskoj razini. "Tu smo na početku", jasan je Aničić. Velik broj tvrtki još se nalazi u fazi pilot projekata i testiranja tehnologije.

Aničić, međutim, pravi važnu razliku između sistemske implementacije i individualnog korištenja AI alata od strane zaposlenika, koje je, kako kaže, sigurno prisutno u velikoj mjeri. "Mnogi zaposlenici u kompanijama koji se bave digitalnim dijelom posla koriste AI. No, danas se takav način više ne smatra implementacijom umjetne inteligencije u kompaniji. Jasno je da moramo govoriti o jednom sistemskom pristupu", objašnjava Aničić.

Najdalje u primjeni otišli su sektori u kojima su znanje i podaci ključni, a izlaz digitalan. Tu prednjače industrija razvoja softvera, gdje su AI alati postali neophodni za održavanje efikasnosti, zatim korisnički centri i digitalne agencije. Za većinu ostalih industrija, stvarni povrat na investiciju ostaje teško mjerljiv, što stvara jaz između strateških obećanja i operativnih rezultata.

Regulatorna kočnica na putu transformacije

Jedan od ključnih razloga zašto tvrtke, posebice u Europi, oklijevaju s dubljom i širom implementacijom AI rješenja jest regulatorna nesigurnost. Aničić navodi kako europska regulativa, uključujući i AI Act, značajno usporava proces. Iako on podržava potrebu za regulacijom, problem vidi u nedostatku jasnih smjernica.

"Nakon tri godine možemo reći da regulativa značajno usporava implementaciju. Iz perspektive tvrtke koja na tome radi, teško nam je reći kada smo u skladu s regulacijom, a kada nismo. Ne postoje jasni, definitivni odgovori", ističe Aničić. Ova siva zona posebno pogađa male i srednje tvrtke koje si ne mogu priuštiti angažman vanjskih pravnih stručnjaka za svaki manji projekt. Posljedica je oprez koji usporava i same investicije, zbog čega, smatra, Europa zaostaje.

Ipak, postoji i tračak optimizma. "Europa je to prepoznala. Pojavila se inicijativa digitalnog omnibusa gdje se pokušava pojednostaviti regulativa", dodaje Aničić. Što se tiče najavljenog Nacionalnog plana razvoja AI, on smatra da je on primarno usmjeren na javni sektor i izgradnju državnog ekosustava, dok privatne tvrtke svoj put moraju pronaći same, pažljivo balansirajući između inovacija, sigurnosti podataka, kontrole troškova i edukacije zaposlenika.

 

Kako krenuti: Interni timovi ili vanjski partneri?

Kada tvrtke odluče prijeći s faze testiranja na ozbiljnu primjenu, suočavaju se s pitanjem trebaju li razvijati vlastite kompetencije ili se osloniti na vanjske partnere. Aničić savjetuje kombinaciju oba pristupa i nudi jednostavnu formulu za početak.

"Moj generalni savjet svim tvrtkama je vrlo jednostavan. Neka se deset posto vašeg IT odjela bavi umjetnom inteligencijom. Dodatnih deset posto neka krene s integracijama agencijskih sustava koji onda integriraju AI, bio on interni ili vanjski, u automatizaciju vašeg poslovnog procesa. To je vrlo jednostavna formula koja će sigurno raditi", poručuje Aničić.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.