Revolut, Keks Pay i Aircash: tko zapravo pobjeđuje u digitalnoj utrci za hrvatske korisnike

Fintech i neo-banke u Hrvatskoj više nisu marginalna pojava, već postaju sastavni dio svakodnevnih financijskih navika građana. Podaci pokazuju da više od deset posto stanovnika kombinirano koristi popularne aplikacije poput Revoluta ili Keks Paya, koji broje više od pola milijuna korisnika, dok je digitalni novčanik Aircash na tržištima na kojima posluje premašio milijun korisnika, uz veliku bazu upravo u Hrvatskoj.

Iako većina i dalje ima račun u klasičnoj banci, financijske se operacije sve više sele na mobilne aplikacije. O tome koliko Hrvatska prati europske trendove i kako se u toj tranziciji pozicioniraju tradicionalne banke, za Bloomberg Adria TV je govorio Filip Šaravanja, predsjednik Udruge za blockchain i kriptovalute.

'Uspjeh pojedinaca, a ne sustava'

U usporedbi s drugim tržištima srednje i istočne Europe, Hrvatska u ovom sektoru više ne zaostaje. "Možda smo prije četiri ili pet godina bili ispod prosjeka, ali sada definitivno sustižemo trendove i prosjek regije", ističe Šaravanja. Ipak, on taj napredak ne pripisuje sustavnoj podršci ili poticajnoj infrastrukturi, već ga uspoređuje s uspjesima u hrvatskom sportu.

"To je više rezultat izuzetnih pojedinaca i izuzetnih projekata koji su se digli na europsku, a neki čak i na svjetsku scenu, nego što je proizvod samog sustava. Nastali su na svojim naporima i individualnim uspjesima", objašnjava Šaravanja. Kao primjere navodi domaće kripto novčanike koji su postigli globalni uspjeh te digitalne novčanike za plaćanje koji su već prepoznati u europskim okvirima.

Sve veći broj korisnika danas paralelno koristi Revolut, Keks Pay i klasične bankovne aplikacije, što Šaravanja vidi kao "novu normalnost", posebno među mlađim generacijama. Međutim, upozorava da se prava tržišna bitka ne vodi za puko preuzimanje aplikacije, već za status primarnog financijskog alata. "Vaša glavna borba je da budete nečiji svakodnevni odabir. Iako ljudi koriste više aplikacija, u pravilu imaju jednu primarnu, dok ostale koriste za specifične potrebe. Prava tržišna konkurencija vodi se oko toga tko će postati ta primarna aplikacija", pojašnjava.

Banke promatraju sa strane

Na pitanje tko je glavni pokretač inovacija, fintech kompanije ili banke, Šaravanja daje jasan odgovor. "Mislim da više vuku fintech kompanije. Banke u Hrvatskoj, posebno kad vidimo ostatak Europe, i dalje jako dobro zarađuju na svojim tradicionalnim proizvodima, tako da bih rekao da ih i nije nešto posebno briga za razvoj fintecha".

Prema njegovim riječima, ne postoji sustavni pristup banaka digitalnim inovacijama, već se sve svodi na pojedinačne primjere. Većina banaka u Hrvatskoj u stranom je vlasništvu, a njihovi razvojni centri za nove proizvode jednostavno se ne nalaze u Hrvatskoj.

Keks Pay, koji je premašio pola milijuna korisnika, svijetli je primjer koji pokazuje da bankarska grupacija može razviti konkurentan i uspješan digitalni proizvod. Ipak, Šaravanja tvrdi kako je to iznimka, a ne pravilo. "Mogu se sjetiti nekih neuspjelih pokušaja," kaže on. Dodaje kako su i druge banke unaprijedile svoje usluge, ali se rijetko koji njihov proizvod može nazvati "punokrvnim fintechom" koji je donio nešto zaista novo na tržište.

 

Budućnost je u suradnji

Unatoč agilnosti i prodoru fintecha, Šaravanja ne predviđa kraj tradicionalnih banaka. One će, prema njemu, ostati infrastrukturna okosnica financijskog tržišta, ne samo u Hrvatskoj već i u cijeloj Europskoj uniji, ponajviše zbog regulatornog okruženja. Svaki ozbiljan fintech projekt za partnera mora imati banku.

Budućnost vidi u redefiniranju uloga. "Mislim da će banka ostati infrastrukturni pružatelj usluga u pozadini, a neposredna komunikacija s korisnikom i pružanje usluga bit će od strane onih kojima je digitalni proizvod primaran – dakle, fintech sektora", predviđa Šaravanja.

Takav model smatra "win-win" situacijom. Fintech sektor može biti brži i agilniji u razvoju korisničkog iskustva, dok banke pružaju sigurnost i stabilnost. "Netko tko se bavi krajnjim korisnicima treba biti brz i agilan, a onaj tko pazi na moj novac treba biti, kolokvijalno rečeno, dosadan. To je uloga banke", zaključuje Šaravanja. 

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.