U svijetu u kojem Nvidia, kao jedan od lidera u sektoru umjetne inteligencije (AI), postaje najvrjednija tvrtka na svijetu s tržišnom kapitalizacijom od pet bilijuna dolara, a kada tehnološka "veličanstvena sedmorka" generira 37 posto vrijednosti burzovnog indeksa S&P 500, većina tvrtki tvrdi da koristi AI, ali slika mjerljivih učinaka njezine upotrebe ostaje maglovita.
Prema riječima Jovane Đape, globalne direktorice za zadovoljstvo i uspjeh korisnika u ZeroNorthu, ako je dominantna komponenta prethodnog IT vala bio oblak, a sada je to AI, može se reći da je ključna razlika u odnosu na ove dvije tehnologije to što je oblak bio usmjeren na digitalizaciju infrastrukture, dok AI donosi digitalizaciju radne snage.
"Tehnologija napreduje vrlo brzo, oko 10 posto godišnje, dok se propisi linearno mijenjaju. Softver radi, ali organizacijske sheme zaostaju", rekla je Đapa na konferenciji Bloomberg Adrije "Industry Insights"."Svjedočimo prijelazu s determinističkog softvera na autonomni softver."
Čitaj više
Tri godine AI manije - Kako je ChatGPT preuredio burzu
Postoji dugotrajna zabrinutost da je ludilo trošenja vezano za umjetnu inteligenciju neodrživ, ali ulaganje u tehnologiju bilo je pokretačka snaga bikovskog tržišta američkih dionica.
prije 44 minute
AI euforija podiže tržišta, ali i rizike - Vujanić donosi detaljan uvid
Na tržištima kapitala, posebno u SAD-u, volatilnost ostaje riječ koja opisuje 2025. godinu, evo detalja.
prije 21 sat
Zašto je Bezos jedinstveni lider na tržištu umjetne inteligencije? Njegova strategija ponovno pomiče granice
Jeff Bezos, osnivač Amazona i četvrta najbogatija osoba na svijetu, u 2025. godinu ulazi s ambicioznom strategijom u svijetu umjetne inteligencije.
24.11.2025
Evo što rezultati Nvidije govore o budućnosti umjetne inteligencije na tržištu
Ulagači su podijeljenih stavova oko ulaganja u umjetnu inteligenciju - što je s potrebama za energijom, što je s maržama, kakav je povrat ulaganja?
24.11.2025
U tom smislu, ako je oblak omogućio povećanje učinkovitosti, očekuje se da će umjetna inteligencija poboljšati produktivnost. "Gen AI (generativna umjetna inteligencija, ur. autor) mijenja konkurentnost kroz prijelaz s optimizacije na stvaranje i autonomiju sustava", rekla je Đapa, predstavljajući primjere primjene umjetne inteligencije u logistici, gdje tehnologija omogućuje napredno predviđanje potrošnje goriva i optimizaciju putovanja cisterni na svim dionicama. U ovom području očekuje se veća upotreba AI agenata koji uzimaju u obzir cijenu goriva, sigurnost na cestama, emisiju štetnih plinova i druge aspekte.
"U sektoru hrane i pića, umjetna inteligencija se ne koristi samo za marketing i slično, već i za stvaranje proizvoda", dodala je, ističući potencijal nove tehnologije da pomogne u razvoju, recimo, novih recepata prije nego što korisnici uopće znaju da ih žele.
Govoreći o softveru kao usluzi (SaaS), koji je s vremenom postao dominantan poslovni model u IT sektoru, Đapa je ocijenila da većina lidera u SaaS industriji još uvijek nema jasan odgovor na to što im umjetna inteligencija donosi, jer se stvari mijenjaju u hodu.
"Oko 90 posto podataka u tvrtkama je nestrukturirano i softver je desetljećima bio slijep na njih. Generacija umjetne inteligencije sada može operirati na tim podacima, a u SaaS-u danas prodajemo uslugu koju softver sam obavlja. Vjerujem da će pobijediti one tvrtke koje automatiziraju ishod, a ne samo proces", kaže.
Na pitanje hoće li doći do fragmentacije tržišta u području umjetne inteligencije ili stvaranja skupine dominantnih lidera koji će diktirati događaje, Đapa je napravila razliku između dva segmenta umjetne inteligencije. "U infrastrukturi dominiraju hiperskaleri, jer samo oni imaju milijarde za podatkovne centre i čipove. Na aplikacijskom sloju, međutim, vidimo fragmentaciju. Kroz tehnologije poput Deepseeka možemo dobiti performanse OpenAI-a za djelić cijene. To znači da banka ili logistička tvrtka neće morati iznajmljivati infrastrukturu, već će moći pokretati lokalne modele na vlastitim poslužiteljima, što povećava dostupnost inovacija."
Konferencija Bloomberg Adrije | Velibor Gajović
Stoga, prema njezinim riječima, dolazi do prijelaza s plaćanja za pristup na plaćanje za ishod. "U starom SaaS modelu plaća se na sličan način kao što bi se plaćalo članstvo u teretani. Sada dominira hibridni model: osnovna pretplata za pristup platformi i naknada za uspjeh. Naplaćuje se ne samo korištenje alata, već i uspjeh alata. To je velika promjena, dobra i za kupce i za tvrtke."
Također, organizacije koje su usvojile umjetnu inteligenciju više ne funkcioniraju po principu linearne hijerarhije. "Informacije sada brzo teku, odluke se donose u stvarnom vremenu, a uloga vođe se mijenja. Testiraju se i ljudi i AI agenti, a uspjeh se ne mjeri samo prihodima i brojem zaposlenika, već i kvalitetom prihoda i prilagodljivošću promjenama na tržištu. Decentralizacija odluka uz pomoć umjetne inteligencije omogućuje čak i juniorima da donose kvalitetne odluke ako imaju prave podatke i alate."
Trenutna zabrinutost zbog stvaranja AI balona dovodi do pitanja kako prepoznati je li tvrtka dio tog balona.
"Promatram odnos između fizičke infrastrukture (centri podataka, čipovi...) i financija, prvenstveno prihoda. Ako ulaganja u infrastrukturu rastu eksponencijalno, a prihodi linearno, to je znak upozorenja. Ako se prihodi generiraju samo prodajom alata drugim AI tvrtkama i startupovima, to je znak balona. S druge strane, postoje zdrave tvrtke koje rješavaju stvarne probleme u možda dosadnim, ali stvarnim sektorima poput logistike, osiguranja i bankarstva, i koje mogu ostvariti održivu maržu i transformirati se."
Na pitanje koje bi tvrtke mogle biti najotpornije ako balon pukne, odgovorila je da bi to bile one tvrtke koje imaju vlasničke podatke u vrlo specifičnim industrijama, s jakom vertikalnom ekspertizom, kao i tvrtke s vrhunskim dizajnom i integracijom softvera. "Pobijedit će oni koji imaju najbolje dizajniran softver koji se najbolje integrira s klijentom", zaključila je.
Govoreći o futurističkim primjerima vezanim uz razvoj AI-a, Đapa je opisala kako bi to izgledalo na primjeru bankarstva, koje može postati praktički "nevidljivo". Kako je navela, to bi značilo nestanak fizičkih uređaja, plaćanja putem biometrije (lice, dlan), AI agenata koji pregovaraju o uvjetima kredita i slično. "Banke će se transformirati iz trezora za novac u trezor za identitet - banka može jamčiti da ste vi zaista vi i to bi mogla biti najvrjednija valuta za budućnost."