Zašto je Bezos jedinstveni lider na tržištu umjetne inteligencije? Njegova strategija ponovno pomiče granice

Jeff Bezos, osnivač Amazona i četvrta najbogatija osoba na svijetu, završava slavno 2025. godine, preuzimajući novu operativnu ulogu u svojoj karijeri. Poznat po izvrsnim menadžerskim vještinama, prodoru u svijet umjetne inteligencije (AI) i kroz svoj startup Project Prometheus, Bezos želi ubrzati inženjering i proizvodnju u zrakoplovnoj i automobilskoj industriji. Istovremeno, konkurenti poput Tesle, Googlea, Microsofta i drugih također ulažu velika sredstva u AI, stvarajući intenzivnu globalnu konkurenciju.

Međutim, postoji važna razlika koja Bezosa čini jedinstvenim liderom i potencijalnim "osvajačem" tržišta umjetne inteligencije u usporedbi s njegovim kolegama, uključujući Elona Muska (Tesla, SpaceX, Neuralink), Marka Zuckerberga (Meta: Facebook, Instagram, WhatsApp), Sundara Pichaija (Alphabet: Google), Satyu Nadellu (Microsoft) i Jensena Huanga (Nvidia).

Bezos ide dalje od "svoje tvrtke". Dok je Amazon imao inicijative vezane uz umjetnu inteligenciju (Alexa, logistika, prediktivna analitika), trenutna strategija uključuje neovisne startupove poput Prometheusa, Figure AI, Skild AI, Physical Intelligence, Perplexityja i drugih.

Njegov pristup je raznolik i dugoročan te uključuje stvaranje ekosustava startupova koji međusobno komuniciraju i omogućuju vertikalnu integraciju znanja i tehnologije. To nije slučaj s drugim liderima, prvenstveno usmjerenima na vlastite tvrtke.

Bezosov startup portfelj

Američki poslovni časopis ne ulaže sve svoje karte samo u Projekt Prometej - njegova strategija umjetne inteligencije razgranata je i strateški raspoređena u više startupa, pokrivajući robotiku, hardver, podatke i autonomne sustave. Prema analizi Nasdaqa, Bezos je investirao i uključen u najmanje sedam tvrtki za umjetnu inteligenciju koje slijede vrlo različite, ali međusobno povezane trendove u industriji.

• Figure AI: Razvija humanoidne robote koji bi mogli obavljati složene zadatke u skladištima, proizvodnji, logistici, ali i kod kuće. Bezosova podrška ovim robotima pokazuje kako on vidi budućnost automatizacije - ne samo kao virtualno gospodarstvo, već kao fizičku, radnu snagu koja može zamijeniti ljude u opasnim ili monotonim poslovima.

• Skild AI: Fokusan na "mozak" robota - razvija AI sustave koji uče i prilagođavaju se, što je korak dalje prema općoj generativnoj inteligenciji (AGI). Ova investicija ide ruku pod ruku s Prometheusom: Bezos očito vjeruje da su inteligentni, adaptivni roboti ključ fizičkog gospodarstva budućnosti.

• Physical Intelligence: Možda jedan od najvažnijih startupova u ovom portfelju, koji razvija univerzalni softver ("mozak") za robote, primjenjiv na različite vrste strojeva. U novom krugu financiranja privukao je 400 milijuna dolara. Bezos ne samo da ulaže, on to vidi kao strateški projekt: softver za robote koji mogu pokretati širok raspon strojeva.

• Perplexity AI: Ide u drugom smjeru - ne radi se o robotici, već o sustavima koji koriste umjetnu inteligenciju za generiranje, sažimanje ili interpretaciju informacija umjesto klasičnog indeksiranja stranica. Perplexity je izgrađen kao "AI answer engine" koji sažima odgovore s weba, navodeći izvore. Bezos je uložio u Perplexity u ranoj fazi, kako bi podržao alternativu tradicionalnim tražilicama.

• Tenstorrent: Fokusiran je na AI hardver - dizajnira AI čipove koji bi mogli osporiti dominaciju velikih igrača poput Nvidije. Ovo ulaganje pokazuje da Bezos ne zanemaruje čipove kao vitalni dio AI-a.

• Swiss‑Mile: Manji, ali zanimljiv igrač koji razvija robote slične "bezglavim" robotima na kotačima za dostavu i logistiku. Ova vrsta robota može povezati Bezosovu viziju autonomne logistike sa stvarnom operativnom primjenom.

• Outgo: Fintech startup koji pomaže tvrtkama (npr. vozačima) u upravljanju novčanim tokom, plaćanjima i troškovima, što je posebno relevantno za logistiku i dostavu. Bezos je ušao u ovaj posao jer vidi sinergiju između financijske infrastrukture i operativnih dijelova lanca, posebno u ekosustavu bliskom Amazonu.

 

Ako je suditi po dobroj staroj izreci da se nikad ne stavljaju sva jaja u jednu košaru, onda Bezosova strategija umjetne inteligencije ima smisla. Dok Prometheus cilja visoko - na inženjerstvo, proizvodnju, zrakoplovnu i automobilsku industriju, ulaganja u druge stratape pokrivaju druga značajna područja - od robotike i softvera  do podataka i financijske infrastrukture.

Ovaj pristup također čini Bezosov portfelj manje rizičnim, jer razvoj Prometheusa može trajati godinama, dok su drugi startupi već aktivni. Osim toga, Bezosovo razmišljanje u ovom slučaju potvrđuje da je ostao vjeran svojoj "detaljnoj, analitičkoj poslovnoj filozofiji", jer ne uzima u obzir samo jednu razinu umjetne inteligencije, već različite slojeve: čipove (Tenstorrent), "mozak" robota (Fizička inteligencija, Skild), samu mehaniku (Figure, Swiss-Mile) i pozadinske podatke (Outgo, Perplexity). To je, zapravo, vertikalna integracija lanca vrijednosti umjetne inteligencije i može Prometheusu dati konkurentsku prednost.

 

Ulaganja u ove startupove također pomažu Bezosu da privuče i zadrži vrhunske talente u umjetnoj inteligenciji i robotici. Stručnjaci koji rade u tvrtkama Physical Intelligence, Shield, Figure i drugim startupima mogu surađivati ​​s Prometheus timom, dijeleći ideje, tehnologiju i znanja.

Drugim riječima, dugoročna strateška vizija tipična za Bezosa ukazuje na to da on ne traži brze rezultate, već gradi ekosustav koji može trajati desetljećima. Stoga postoje jaki razlozi za vjerovanje da Prometheus nije samo "spekulativna oklada" već projekt koji može postati paradigma umjetne inteligencije.