Kako su podatkovni centri postali žrtve rata

Uništavanje infrastrukture protivnika, bilo zagađivanjem bunara s pitkom vodom bilo spaljivanjem mostova ili u novije vrijeme napadima na željeznice, rafinerije i zračne luke, već je tisućljećima dobro poznata jedna od strategija ratovanja. U ratu koji se posljednjih tjedana događa na Bliskom istoku, ovom popisu taktičkih djelovanja dodana još jedna vrsta mete – podatkovni centri.

Prema izvješćima neprofitne organizacije za mapiranje zračnih napada Holistic Resilience, napadi dronovima oštetili su tri objekta tvrtke Amazon.com u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Bahreinu, dok su Izrael i SAD pogodili najmanje dva podatkovna centra u Teheranu od kojih je jedan povezan s Korpusom čuvara islamske revolucije. Daniel Efrati, glavni izvršni direktor izraelske tvrtke za izgradnju utvrđenih podatkovnih centara NED Data Centers, tvrdi kako napadi na takve objekte mogu paralizirati banke, vladine urede i ključne industrije te dodaje: "Ako doživite i jednu minutu zastoja, to može bilo koju organizaciju stajati milijune."

Iako ne postoje provjereni podatci o tome da je Iran ciljao baš na Amazonove objekte, očigledno je kako su računalni kapaciteti postali strateški vojni ciljevi. Farme poslužitelja na kojima se pohranjuju podatci i koji služe za pružanje bitnih digitalnih usluga smatraju se potencijalnim središnjim točkama državne moći, a ne nekakvom neutralnom komercijalnom imovinom. Vojna tehnologija sve se više oslanja na umjetnu inteligenciju i usluge u oblaku za nadzor, navigaciju dronovima te analizu video i satelitskih snimaka u stvarnom vremenu.

Imamo primjer iz četverogodišnjeg sukoba Rusije i Ukrajine gdje je Rusija u više navrata ciljala infrastrukturu informacijske tehnologije. Kako kaže Henry Sutton, osnivač trgovačke grupacije Gulf Data Center Association, podatkovni centri su "prirodna meta".

Posljednjih su godina američki tehnološki divovi pohrlili u područje Perzijskog zaljeva kako bi iskoristili tamošnje obilje jeftine energije i jeftinih nekretnina. Većina njihovih poslovnih operacija odvija se kroz partnerstva s lokalnim tvrtkama za podatkovne centre, zbog čega je često nejasno koje su zapravo povezane s američkim tvrtkama. Prema platformi za istraživanje podatkovnih centara, DC Byte, od otprilike 230 podatkovnih centara koliko ih je izgrađeno ili su u fazi razvoja u nekoliko arapskih zemalja Zaljeva, tek nekolicina ih je u potpunosti u vlasništvu i pod upravom američkog tehnološkog diva Amazona, a od tih su upravo ona tri centra stradala u napadu.

Nije poznato jesu li ti objekti korišteni za vojne operacije, no Amazon, zajedno s Googleom, ima potpisan ugovor s izraelskom vladom za pružanje usluga u oblaku i umjetne inteligencije subjektima među kojima su i Izraelske obrambene snage vrijedan 1,2 milijarde dolara (1,05 milijarde eura). Iz tih razloga Ed Galvin, osnivač platforme DC Byte, ne misli da je slučajnost što su u napadima pogođeni samo centri Amazon Web Servicesa (AWS-a). "Trebalo bi biti lakše ciljati AWS", kaže on, nego na druge američke tehnološke servise "smještene u podatkovnim centrima lokalnih operatera."

Dakle, američke tvrtke nisu najveći operateri u regiji. Ta titula pripada tvrtki Khazna Data Center, koju je osnovao suvereni investicijski fond Mubadala iz Abu Dhabija i koja je u bliskoj vezi s tvrtkom Microsoft i saudijskom tvrtkom Center3, podružnicom najveće telekomunikacijske tvrtke u kraljevstvu, jest tvrtka koja je izgradila gotovo polovicu podatkovnih centara u toj zemlji. Microsoft, Google i druge američke tvrtke obično unajmljuju kapacitete podatkovnih centara od lokalnih operatera za potrebe ponude svojih usluga u oblaku u ovoj regiji. Neke od tih američkih tvrtki imaju potpisane ugovore s američkom vojskom, čime se otvara opasnost privlačenja neželjene pozornosti na njihove partnere.

Iz Microsofta i Googlea nismo dobili odgovor na zahtjev za komentar, a Amazon je odbio dati komentar na napade dronovima, ali je objavio izjavu u kojoj preporučuje korisnicima da "provedu svoje planove za oporavak od katastrofe, izvrše oporavak iz udaljenih sigurnosnih kopija pohranjenih u drugim regijama i ažuriraju svoje aplikacije" kako bi bili sigurni da njihovi podaci nisu ugroženi trenutačnim oružanim sukobom.

Izvjesna prijetnja o istovremenom napadu više podatkovnih centara tijekom oružanih djelovanja prisiljava tvrtke – korisnice usluga ugroženih centara da preispitaju svoje strategije. Sigurnost podatkovnih centara usmjerena je na zaštitu od kibernetičkih napada i sigurnost od neovlaštenih upada, no ne i na zaštitu od projektila ili dronova. U slučaju prestanka rada jednog centra, dobro pripremljeni operateri sposobni su prebaciti radno opterećenje na druge objekte s ograničenim trajanjem prekida isporuke usluge, iako u praksi to nije uvijek izvedivo.

Još jedan uzrok zabrinutosti jest izvjestan porast premija osiguranja ili troškova sigurnosnog nadzora objekata zbog sukoba, ako ne drugdje u regiji, onda zasigurno u području Zaljeva. Osim toga, sukob prijeti osujećivanju ambicioznih planova Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata kao regionalnih središta za usluge oblaka i umjetne inteligencije. Noah Sylvia, analitičar britanskog obrambenog think tanka RUSI opisuje moguće rješenje na sljedeći način: "Nemoguće je sakriti podatkovne centre, ali je moguće na njih staviti sustave protuzračne obrane."

 

- U pisanju pomogli Matt Day i Aaron Clark