Korisnici LinkedIna prepravljaju prošlost kako bi dobili sljedeći posao

LinkedIn je u velikoj mjeri osmišljen kako bi ljudima pomogao u pronalasku posla. Međutim, nehotično je postao riznica podataka za ekonomiste koji proučavaju moderno tržište rada. Jedan istraživački tim, primjerice, upotrijebio je LinkedIn kako bi popunio prazninu u tradicionalnim podacima, analizirajući otkaze i promaknuća prema rasi, etničkoj pripadnosti i spolu – te na kraju otkrio diskriminaciju u nekim od proučavanih tvrtki. Drugi je tim upotrijebio podatke američkog Ureda za popis stanovništva i LinkedIn profile te otkrio da poduzetnici znatno češće zapošljavaju radnike sličnog podrijetla.

No novi rad znanstvenika sa Sveučilišta Stanford i iz tvrtke Revelio Labs otkrio je problem s tretiranjem LinkedIna kao povijesnog zapisa: korisnici neprestano mijenjaju podatke. Između 2020. i 2026. godine gotovo 20 posto dugogodišnjih američkih korisnika LinkedIna vratilo se na svoje profile i uredilo opise ili nazive poslova koje su napustili godinama ranije. Kod tehnoloških radnika taj je udio skočio na gotovo jednog od tri. Te promjene, koje istraživači nazivaju "putovanjem kroz vrijeme", ne nastaju dok su sjećanja još svježa. Medijan takve izmjene dogodio se više od četiri godine nakon što je korisnik napustio određenu poziciju.

Kako napominju autori, budući da je posao u tom trenutku stvar prošlosti, te preinake više ne odražavaju promjenu u odgovornostima, već u osobnom brendiranju. "Posao je isti, ali se promijenio način na koji o njemu govore", pišu autori.

Ljudi uljepšavaju svoje životopise otkako životopisi postoje. No danas, kada radnici prekrajaju vlastitu karijernu povijest, oni ujedno mijenjaju javni zapis i naše razumijevanje tržišta rada. Na primjer, nakon uvođenja ChatGPT-ja 2022. godine, retroaktivno dodavanje pojmova poput LLM, GPT i AI poraslo je šest puta, otkrili su istraživači. To znači da bi ekonomist koji danas promatra LinkedIn precjenjivao raširenost AI vještina u 2022. godini za oko 30 posto.

To ne znači da su podaci proizašli iz "putovanja kroz vrijeme" beskorisni. Iako internetski životopisi možda nisu savršeni povijesni artefakti, i dalje nam mogu pomoći razumjeti i izmjeriti ono što poslodavci u ovom trenutku cijene – ili barem ono što tražitelji posla vjeruju da poslodavci žele. Kroz tu prizmu, umjetna inteligencija je iznimno tražena, dok rad od kuće više nije vrijedan spomena kao što je bio. Također nikoga neće iznenaditi da je spominjanje raznolikosti, jednakosti i inkluzije (DEI) naglo palo početkom 2025. godine, što se poklopilo s izvršnim uredbama Trumpove administracije usmjerenima protiv DEI programa.

Radnici ne ažuriraju svoje životopise kako bi točnije opisali prošlost, već kako bi bili konkurentniji u budućnosti. Zbog toga je "putovanje kroz vrijeme" potencijalno vrijedan pokazatelj smjera u kojem se gospodarstvo kreće. Istraživači su otkrili da je ono često povezano s promjenom posla – radnici su imali 64 posto veću vjerojatnost da će promijeniti poslodavca u razdoblju u kojem su ažurirali svoje profile. Možda bi nagli porast takvog uređivanja profila mogao nagovijestiti sljedeći val masovnih davanja otkaza (Great Resignation).

Ili bi, po istom principu, iznenadni val uređivanja profila među zaposlenicima nekog poslodavca mogao nagovijestiti val odlazaka – hipoteza koju istraživači planiraju testirati u sljedećoj verziji rada, kaže Gideon Moore sa Stanforda, jedan od koautora studije.

Zato vrijedi obratiti pozornost na nedavno usporavanje dodavanja pojmova povezanih s umjetnom inteligencijom koje su otkrili istraživači. Moore mi je rekao da on i njegovi koautori to ublažavanje tumače kao potencijalni vrhunac AI groznice. Radnici i dalje vide AI kao vrijednu vještinu, ali sve više ne žele da ih ona u potpunosti definira. "Ne žele biti vibe coderi, žele biti stručnjaci za programiranje koji se koriste umjetnom inteligencijom", rekao mi je Moore.

Zaokret u tonu dolazi i od strane onih koji zapošljavaju. Nedavno izvješće tvrtke PwC pokazalo je da oglasi za poslove koji su najizloženiji umjetnoj inteligenciji dodaju zadatke koji se oslanjaju na ljudske vještine – empatiju, procjenu, kreativnost – 2,5 puta brže od poslova koji su najmanje izloženi AI-ju.

Te je ljudske vještine posebno teško procijeniti kada se proces zapošljavanja pretvori u začarani krug umjetne inteligencije. Tim sa Stanforda i iz Revelio Labsa otkrio je procvat uporabe riječi povezanih s pisanjem pomoću LLM-a (delve, underscore, showcase itd.) u izmjenama napravljenima nakon pokretanja ChatGPT-ja. To oslikava tmurnu sliku: kandidati koriste AI za izradu svojih LinkedIn profila, životopisa i motivacijskih pisama, koje potom ponovno procjenjuje AI kako bi provjerio odgovaraju li početnom oglasu za posao koji je također napisao AI.

Rezultat je svojevrsna utrka u naoružanju. Radnici nikada nisu bili vještiji u oblikovanju verzije sebe koja se, barem na papiru, podudara s onim što menadžeri za zapošljavanje žele vidjeti. To je korisno za ekonomiste koji pokušavaju razumjeti promjenjive zahtjeve tržišta rada. No za poslodavce, stvarna pripremljenost radne snage postaje sve teže razumljiva.