Početnički ili entry-level poslovi desetljećima su bili temelj za razvoj karijere i stvaranje budućih stručnjaka i menadžera. Međutim, prodor umjetne inteligencije ubrzano mijenja upravo taj segment tržišta rada, automatizirajući rutinske zadatke na kojima su mladi stjecali prva iskustva.
Podaci pokazuju pad broja oglasa za takve poslove od čak 35 posto u SAD-u u posljednjih 18 mjeseci. O tome kako se ovaj globalni trend odražava na Adria regiju te stvara li dugoročni rizik za razvoj budućih lidera, za Bloomberg Adria TV govorio je Alen Mrvac iz tvrtke Alma Career Croatia.
Manje prilika za početnike
Iako situacija u Adria regiji nije toliko dramatična kao u Sjedinjenim Državama, trend smanjenja potražnje za juniorskim profilima je primjetan. Prema riječima Alena Mrvca, u Hrvatskoj i regiji bilježi se pad od otprilike četiri do pet posto. "Idemo u tom smjeru, međutim, nije toliko dramatično. Ne pale se nikakva zvona za uzbunu, ali definitivno i mi uočavamo u našim oglasima da su te početničke pozicije nešto manje prisutne nego što je to bio slučaj prije nekoliko godina", objašnjava Mrvac.
Čitaj više
Strateško širenje panike? Kako AI kompanije koriste strah u marketinške svrhe
Od samog početka procvata generativne umjetne inteligencije, tehnološki lideri ističu opasnosti upravo onih sustava koje pokušavaju prodati. Riječ je o paradoksalnoj marketinškoj strategiji koja se pokazala iznimno učinkovitom.
01.05.2026
Veliki zaokret! Hrvatska snažno smanjila nesigurne oblike rada
Nezaposlenost u Hrvatskoj je pala s gotovo 20 posto 2013. na manje od pet posto, a realne plaće snažno rastu. Posla ima više nego radnika, pa je pregovaračka moć prvi put jasno na strani zaposlenih.
31.03.2026
Problem nezaposlenosti je prošlost, ovo bi trebao biti novi cilj
Hrvatska je u posljednjih deset godina dramatično smanjila nezaposlenost, s razina blizu 20 posto 2013. i 2014. na manje od 5 posto danas. Broj nezaposlenih pao je ispod 100 tisuća, što predstavlja veliku strukturalnu promjenu.
23.02.2026
Koliko se zapravo isplati uložiti desetke tisuća eura u MBA?
Ulaganje u MBA za mnoge je jedno od najskupljih, ali i najambicioznijih koraka u poslovnoj karijeri. Ipak, zbog brojnih promjena na tržištu rada, mnogi se pitaju koliko se ulaganje u MBA doista isplati?
20.10.2025
On ističe kako umjetna inteligencija nije isključivi krivac. Na smanjenu potražnju na tržištima rada utječu i usporavanje gospodarstva te pad investicija. Posebno je to izraženo u IT i tehnološkom sektoru, koji je prije nekoliko godina doživio veliki uzlet i ekspanziju zapošljavanja. "Tada su mnogi poslodavci takoreći prezaposlili. Zapošljavali su velik broj radnika koji možda u tom trenutku i nisu bili potrebni, računajući da će se takav uzlet nastaviti. To se nije dogodilo te su se zatekli s velikim brojem juniora koje su morali otpuštati", navodi Mrvac.
Redefiniranje juniora: Vještine ispred diplome
Istovremeno s padom broja prilika, mijenjaju se i očekivanja poslodavaca. Na tržištu se stvorio svojevrsni paradoks: s jedne strane postoji manjak radnika, dok s druge strane rastu zahtjevi, posebice prema onima koji tek ulaze na tržište rada. Formalno obrazovanje i diplome gube na važnosti, a u prvi plan dolaze konkretne vještine, spremnost na učenje i poznavanje modernih tehnologija.
"Prvenstveno se fokusiraju na ono što kandidat može ponuditi po pitanju vještina, kao i na samu želju za učenjem i napretkom", kaže Mrvac. Nove generacije, koje su odrasle uz tehnologiju, tu su u prednosti jer često dolaze s predznanjem o korištenju digitalnih alata. Ipak, obrazovni sustav, prema njegovom mišljenju, teško prati brzinu tehnološkog napretka.
"Niti ne treba očekivati da će obrazovni sustav ići u korak s promjenama. Oni kaskaju, prilagođavaju se i za to treba vremena", dodaje, ističući da se rješenje pronalazi u kraćim tečajevima i internim edukacijama koje provode same kompanije.
Preskočene stepenice i rizik za buduće menadžere
Najveći dugoročni izazov koji donosi automatizacija jest pitanje razvoja budućih lidera. Umjetna inteligencija preuzima rutinske zadatke na kojima su mladi zaposlenici učili na greškama, svladavali procese i razvijali vještine donošenja odluka. Ako se te "stepenice" u razvoju preskoče, postavlja se pitanje kako će se stvarati menadžeri budućnosti.
Postavlja se pitanje stvara li tržište rada neku novu vrstu profesionalca koji je jako efikasan u radu s naprednom tehnologijom, ali nema toliko prilika razviti one klasične liderske kompetencije. Problem dodatno produbljuje i rad na daljinu, koji smanjuje povezanost s timom i lojalnost prema poslodavcu, a time i prilike za razvoj socijalnih i komunikacijskih vještina.
Kompanije koje se fokusiraju isključivo na kratkoročnu dobit i uštede koje AI donosi mogle bi se suočiti s generacijskim jazom u menadžmentu. "Ako preskočimo te stepenice i nemamo međuprostor kroz koji će se zaposlenici razvijati, moglo bi to stvoriti ozbiljne probleme", upozorava Mrvac.
Iako se AI sve više koristi u procesima selekcije, pa čak i za vođenje intervjua, Mrvac zaključuje da ljudski faktor mora ostati u središtu. Umjetna inteligencija može biti sjajan i koristan alat, ali ne može zamijeniti mentorstvo i direktan ljudski kontakt, koji su preduvjet za uspješan razvoj zaposlenika i vođenje timova. "U konačnici, upravo je ljudski dodir nešto što je preduvjet uspješnog razvoja ljudi", zaključuje Mrvac.
--Cijeli razgovor pogledajte u videu.
.webp){kind=icon}
