Banke ne gledaju samo povijest - za kredit je ključan plan za krizu

U okruženju potencijalno skupljeg novca, geopolitičkih rizika i nestabilnih opskrbnih lanaca, otpornost tvrtki na vanjske šokove postala je ključno pitanje. Od pandemije i energetskih poremećaja do usporavanja europskog gospodarstva, posljednje godine razotkrile su važnost zdrave strukture financiranja i sposobnosti menadžmenta da reagira u kriznim situacijama.

O tome kako su se promijenili kriteriji financijskih institucija i što danas čini uvjerljivog poduzetnika, za Bloomberg Adria TV govorila je Alma Krpan, konzultantica za financijsko savjetovanje poduzeća.

Prošlost više nije dovoljna

Godinama su uredna poslovna povijest i pozitivni financijski izvještaji bili praktički jedina ulaznica za dobivanje kredita. Danas, tvrdi Krpan, to više nije dovoljno. Nakon niza kriza, od globalne financijske 2008. do pandemije i rata u Ukrajini, banke su izoštrile svoje kriterije i sada traže puno dublji uvid u poslovanje.

"Prije je bilo dovoljno da imate urednu povijest i imate financijske izvještaje. Međutim, danas je uvjerljiv poduzetnik onaj koji ima cjelovitu sliku svojeg poslovanja i plan koji radi projekcije novčanog toka, razumije rizike u svojoj djelatnosti i jasno ih zna komunicirati", pojašnjava Krpan. Banke, kaže, sada gledaju unaprijed, a ne samo unatrag. Poduzetnik koji dođe pripremljen, s jasnom vizijom i razrađenim materijalima, "postaje ravnopravan sparing partner u pregovorima s bankama".

Brojke i ono što se iz njih ne vidi

Iako su klasični financijski pokazatelji poput profitabilnosti, zaduženosti i likvidnosti i dalje temelj svake analize, kontekst u kojem se oni tumače značajno se obogatio. Kreditni odbori danas uzimaju u obzir geopolitičke okolnosti, kretanje cijena energenata te koncentraciju u lancu nabave i prodaje, svjesni da svaki od tih faktora može presudno utjecati na poslovanje klijenta.

Metodologija procjene rizika, prema riječima Krpan, stoji na "dvije noge" - kvantitativnoj i kvalitativnoj. Kvantitativna strana obuhvaća financijske izvještaje i projekcije, ali i analizu osjetljivosti. "Banke zanima 'što ako?' scenarij. Što ako prihodi padnu? Što ako kamate rastu? Što ako kasne ključni kupci? To pokazuje koliki šok poslovanje može apsorbirati", ističe Krpan.

Kvalitativna strana je sve ono što se ne može iščitati iz brojki. Kakva je struktura financiranja, kolika je ovisnost o pojedinom kupcu ili dobavljaču, kakvi su ugovori s ključnim partnerima i, naposljetku, koliko uprava aktivno upravlja rizicima. "Te dvije strane zajedno stvaraju cijelu sliku", dodaje.

Usklađenost financiranja kao temelj stabilnosti

Mnoge kompanije koje izgledaju zdravo u razdobljima rasta i stabilnosti postaju ranjive čim dođe prvi ozbiljan poremećaj. Problem često leži u neusklađenosti strukture financiranja. Krpan naglašava zlatno pravilo: dugotrajna imovina financira se iz dugoročnih izvora, a kratkotrajna iz kratkoročnih.

"Svaka neusklađenost stvara pritisak na novčani tok. Kod investicija koje će efekte dati tek u budućnosti, važno je uskladiti početak otplate s početkom tih efekata, inače trpi novčani tok", upozorava. Financijska struktura se, kaže, slaže kada je poslovanje mirno i stabilno, jer tada postoji prostor za optimizaciju. Kada kriza već nastupi, često je prekasno.

Banke su u specifičnoj poziciji jer kroz transakcije i praćenje portfelja mogu prepoznati rane signale promjena u poslovanju, ponekad i prije samog poduzetnika. Ipak, Krpan zaključuje kako to ne mora biti pravilo. Alati koje koriste banke, poput planiranja i izrade različitih scenarija, dostupni su i poduzetnicima. "Poduzetnici koji aktivno prate i planiraju svoje poslovanje jednako rano mogu vidjeti signale poremećaja. Kad znaju gdje su i kamo idu, donose bolje i mirnije odluke te s bankama grade istinski partnerski odnos", zaključuje Krpan.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.