Psihoterapeut kao benefit, AI kao tabu... Iduće godine stižu nova pravila na hrvatsko tržište rada

Dok broj zaposlenih u Hrvatskoj bilježi rast od 1,6 posto u trećem tromjesečju 2025. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, tržište rada suočava se s dubokim transformacijama koje mijenjaju odnos snaga između poslodavaca i zaposlenika.

Kronični nedostatak radne snage tjera kompanije na prilagodbu, a radnici imaju sve jasnije i veće zahtjeve koji nadilaze visinu plaće. O ključnim trendovima koji će oblikovati tržište u 2026. godini za Bloomberg Adria TV govorio je Alen Mrvac iz tvrtke Alma Career Croatia.

Nedostatak ljudi, a ne vještina

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, koje je iznio Mrvac, Hrvatska se i dalje suočava s paradoksom: dok potražnja za radom u nekim sektorima poput marketinga, prodaje i turizma bilježi blagi pad u odnosu na rekordnu 2024., opći manjak radnika ostaje gorući problem. "Ako bih u ovom trenutku morao birati što je veći problem, nedostatak vještina ili nedostatak samih radnika, apsolutno je veći problem manjak radnika", istaknuo je Mrvac.

Ovaj nedostatak, koji se proteže od najniže kvalificiranih do visoko specijaliziranih kadrova, prisilio je poslodavce na snižavanje kriterija. "Ranije ste za neke pozicije tražili možda pet godina iskustva, a sada su to tri godine. Puno više vještina i certifikata se navodilo. Danas su ipak poslodavci ublažili te kriterije jer im je kudikamo važnije dobiti radnika, a onda ga s vremenom mogu sami izbrusiti", pojašnjava Mrvac. Problem je i dalje najizraženiji u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, gdje se odnosi više od polovice svih oglasa za posao, a kao jedno od rješenja poslodavci sve češće aktiviraju umirovljenike. Ipak, prognoze za 2026. predviđaju oporavak IT sektora, potaknut razvojem umjetne inteligencije i potrebom za stručnjacima za kibernetičku sigurnost.

Nova pravila igre: Od plaće do psihoterapeuta

Fluktuacija zaposlenika, koja je 2024. iznosila oko 15 posto, u stalnom je padu od 2022. godine. Iako je plaća i dalje najčešći razlog odlaska, Mrvac naglašava da su se prioriteti radnika značajno promijenili. "Iza plaće slijede međuljudski odnosi, prvenstveno s nadređenom osobom. Ako tu stvari ne funkcioniraju, čak i ako je plaća dobra, promijenit ćemo poslodavca jer to jako utječe na naše mentalno zdravlje", kaže on.

Pandemija je trajno redefinirala očekivanja. Fleksibilnost, klizno radno vrijeme i mogućnost rada na daljinu više se ne smatraju benefitom, već dijelom standardnog paketa. No, događa se i korak dalje. "Ranije je bilo teško zamislivo da će poslodavac ulagati značajna sredstva u brigu o mentalnom zdravlju svojih zaposlenika. Međutim, danas imate poslodavce koji u potpunosti pokrivaju troškove psihoterapeuta ili psihologa za svoje radnike", otkriva Mrvac. Cjelokupno iskustvo zaposlenika, od transparentnog plana razvoja karijere do osjećaja cijenjenosti, postalo je ključno za zadržavanje talenata u uvjetima kad je "svaki radnik bitan".

Hibridni rad: Produktivnost raste, strahovi se smanjuju

Početni strahovi poslodavaca da će hibridni model rada smanjiti produktivnost pokazali su se neutemeljenima. Istraživanja su, prema Mrvcu, pokazala da je produktivnost ostala na istoj razini ili se blago povećala, dok se ravnoteža između privatnog i poslovnog života značajno poboljšala. "Većina radnika čija priroda posla to omogućuje želi raditi hibridno, najčešće tri dana u uredu i dva dana od kuće, te žele sami određivati koji će to dani biti", dodaje.

 

Slično tome, bojazan da će rad na daljinu uzrokovati masovni odljev hrvatskih stručnjaka, posebice iz IT sektora, stranim poslodavcima nije se ostvarila. "Domaće IT kompanije su napredovale i podizale su plaće. Samim time, više ta razlika između najboljih globalnih i najboljih hrvatskih kompanija nije toliko velika", objašnjava Mrvac, dodajući kako lokalpatriotizam, poznato okruženje i jezik i dalje igraju važnu ulogu u odluci radnika da ostanu u Hrvatskoj.

Umjetna inteligencija na vratima HR-a, radnici kažu 'ne'

Umjetna inteligencija tiho je ušla u procese zapošljavanja u Hrvatskoj, prvenstveno u prvoj fazi selekcije za filtriranje velikog broja životopisa prema ključnim riječima. No, ideja da bi AI mogao donositi konačnu odluku o zaposlenju, kaže Mrvac, nailazi na ogroman otpor. "Proveli smo anketu s tim pitanjem i domaći radnici apsolutno ne mogu zamisliti da tu odluku donosi umjetna inteligencija, a ne čovjek. Ne vjeruju da je to na dovoljno visokom nivou. Dobili smo veliki 'ne' od naših sugrađana", kaže Mrvac. Iako bi AI mogao donijeti veću objektivnost, postoji strah da ne može prepoznati prenosive vještine, energiju i "ljudski faktor" koji se osjeti tek u direktnom kontaktu.

Za poslodavce koji žele ostati konkurentni u 2026. godini, Mrvac kaže kako je za poslodavce koji žele ostati konkurentni u 2026. godini ključno provesti istraživanje zadovoljstva zaposlenika i saslušati njihove potrebe. Ulaganje u fleksibilnost, razvojne planove i stvaranje okruženja u kojem se radnici osjećaju saslušano i cijenjeno, kaže Mrvac, pokazat će se presudnim za privlačenje i zadržavanje kvalitetnog kadra na sve zahtjevnijem tržištu.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.