Dronovi prskaju, gnoje i siju - Zavirili smo u digitalnu i preciznu budućnost domaće poljoprivrede

U utorak smo u Vinici kraj Varaždina smo imali priliku pogledati kako će izgledati budućnost hrvatske poljoprivrede – a po svemu viđenom, bit će digitalna, pametna i precizna.

Na Demonstracijskom danu precizne poljoprivrede, u organizaciji tvrtke Agrigentum - Digital Agro i srednje škola Arboretum Opeka iz Marčana kod Varaždina, glavnu ulogu su imali dronovi poznate kompanije DJI-a.

Bespilotne letjelice su pokazale kako se snalaze u efikasnijoj i održivoj zaštiti bilja, gnojidbi i drugim zahvatima, a premijerno je predstavljan i najnoviji dron DJI Agras T70P koji pametnim mapiranjem automatski, s centimetarskom preciznošću, određuje rute i konzistentne aplikacijske doze za prskanje ili sijanje.

DJI-ev novi stroj stoji 17 tisuća eura bez PDV-a, može ponijeti do 70 kilograma gnojiva, sjemena ili granulata pa ih s brzinom od 20 metara u sekundi rasipati po ratarskim usjevima ili voćnjacima, a zahvaljujući 360 senzorima može raditi danju i noću.

Igor Frljužec, direktor tvrtke Agrigentum koja zastupa DJI Agriculture dronove za Hrvatsku, objasnio nam je kako je interes za njima sve veći. To ne čudi jer je ova tehnologija izvrstan lijek za glavnu boljku poljoprivrede, ali i našeg gospodarstva općenito – nedostatak radne snage.

No, kao i uvijek s pionirskim pothvatima, prvo treba raditi na edukaciji i razbijanju predrasuda. Pitamo ga je li lako mijenjati tradicionalni mentalni sklop domaćih poljoprivrednika, a on kaže kako sve ide kao po loju kada ljudi iz prve ruke vide što im sve bespilotne letjelice donose u praksi.

Naravno, put do masovnog usvajanja je dug, zasad dronove koristi relativno malo ljudi, ali interes brzo raste, a o njima sve konkretnije razmišljaju i neki veliki domaći poljoprivredni konglomerati.

Potpisivanje sporazuma

Agrigentum i srednja škola Arboretum Opeka potpisali su i sporazum o suradnji koji za cilj ima razvoj i provedbu specijaliziranih edukacija iz područja pametne i precizne poljoprivrede, s naglaskom na osposobljavanje za upravljanje poljoprivrednim dronovima za prskanje, rasipanje i snimanje.

Sporazum predviđa i edukacije o korištenju softvera za analizu usjeva poput PIX4Dfields, primjenu IoT  rješenja poput agrometeoroloških stanica, pametnih lovki i sustava za navodnjavanje. Do sada je već održana i prva konkretna aktivnost – višednevna edukacija o korištenju dronova i digitalnih alata, poput PIX4Dfields, za potrebe javnog sektora i poljoprivredne prakse.

Bloomberg Adria

"Ova suradnja za nas ima iznimnu važnost jer želimo osigurati stručan i sustavan prijenos znanja na nove generacije, ali i na sve zainteresirane korisnike koji žele primjenjivati moderne tehnologije u poljoprivredi. Vjerujemo da upravo kroz ovakva partnerstva možemo doprinijeti da Regionalni centar kompetentnosti Arboretum Opeka postane prepoznatljivo središte izvrsnosti u području precizne i digitalne poljoprivrede. Tu smo da zajedničkim snagama taj cilj i ostvarimo", poručio je Frljužec.

Dragan Brkić, ravnatelj Srednje škole Arboretum Opeka je naglasio kako kroz zajedničke aktivnosti planiraju razvijati programe za učenike, nastavnike, poljoprivrednike i druge stručnjake te surađivati na nacionalnim i EU projektima usmjerenima na inovacije u poljoprivredi.

"Od izuzetne je važnosti da učenici naše škole, kao i svi poljoprivrednici i stručnjaci nauče i educiraju se o novom tehnološkom napretku u poljoprivredi jer bez uvođenja inovacije i novih tehnologija nema niti veće produktivnosti i konkurentnosti hrvatske poljoprivrede", istaknuo je Brkić.

Prije same demonstracije smo imali priliku vidjeti radove na obnovi Arboretuma Opeka koji se nalazi se u sklopu perivoja oko istoimenog dvorca. Oko 30 milijuna eura uloženo je u revitalizaciju sadržaja koji bi trebali biti završeni i spremni za posjetitelje početkom sedmog mjeseca.

Demonstracija zračne sile

Potom je uslijedila dosta impresivna demonstracija mogućnosti dronova. Sve što smo vidjeli na njoj već je duže u uporabi globalno, ali kod nas je još uvijek popriličan novitet. Iako se digitalizacija poljoprivrede smatra ključnim korakom za rast domaće konkurentnosti, njezino usvajanje na terenu i dalje zapinje.

Prednosti precizne poljoprivrede su jasne i dokazane, no podaci pokazuju da se tek nešto više od 10 posto (u nekim sektorima čak i samo pet posto) hrvatskih poljoprivrednika aktivno služi digitalnim alatima, a mnogi digitalizaciju i dalje vide kao dodatni trošak, a ne kao dugoročnu investiciju koja smanjuje operativne gubitke.

Ako želimo kompetitivnu proizvodnju, to će se morati mijenjati i to puno bržim tempom nego do sada. Značajnu ulogu u tome imat će mlada generacija poljoprivrednika koja neće zazirati od tehnologije već će se njome aktivno služiti. Upravo takve mlade snage educirat će se kroz suradnju privatnog sektora i obrazovnog sustava, a kako ta suradnja treba izgledati primjerom su pokazali Agrigentum i Arboretum Opeka.