Procvat data centara u Hrvatskoj: Kontrola podataka je novi suverenitet

Umjetna inteligencija preoblikuje globalno gospodarstvo, a utrka za dominacijom ne vodi se samo kroz algoritme, već i kroz izgradnju goleme infrastrukture koja ih pokreće. U toj areni, Hrvatska se neočekivano pozicionirala kao jedan od regionalnih lidera u rastu podatkovnih centara.

Dok Europa planira uložiti 176 milijardi eura u ovaj sektor do 2031. godine, investitori sve češće gledaju prema Hrvatskoj. O prilikama i rizicima ovog tehnološkog buma razgovarali smo s Goranom Đoreskim, predsjednikom Hrvatske Data Center Asocijacije (HRDCA), i Alenom Delićem, zamjenikom predsjednika Hrvatske udruge menadžera sigurnosti (HUMS).

Hrvatski podatkovni boom u brojkama

Hrvatska trenutno bilježi jednu od najbržih stopa rasta kapaciteta podatkovnih centara u srednjoj i istočnoj Europi. Prema riječima Gorana Đoreskog, slika na terenu već je sada impresivna, ali budućnost obećava još više.

"U ovom trenutku u Hrvatskoj postoji 11 megavata kapaciteta komercijalnih podatkovnih centara, rasprostranjenih u 12 ili 13 objekata. S najavljenim projektima koji su već u fazi ishođenja dozvola, očekujemo da će se taj kapacitet povećati na ukupno 25 megavata u idućih nekoliko godina", pojašnjava Đoreski.

Tko stoji iza ovih ulaganja? Scena je raznolika. "Najveći investitori su strane kompanije, poput Digital Realtyja, jedne od dvije najveće takve tvrtke na svijetu. No, ne treba zaboraviti ni lokalne hrvatske investitore, potaknute uspjehom ranijih projekata, kao ni državu i telekome koji grade infrastrukturu za vlastite potrebe", dodaje Đoreski.

Zašto baš Hrvatska?

Činjenica da je Hrvatska postala privlačna destinacija za ovakav tip visokotehnoloških investicija za mnoge je iznenađenje. Alen Delić smatra da razlozi leže u kombinaciji nekoliko ključnih faktora.

"Interes postoji jer postoji svugdje u svijetu, no Hrvatska ima nekoliko prednosti. Neki investitori ističu geografski položaj, drugima je važna relativno dostupna i jeftinija energija. Neki će spomenuti klimu, a neki činjenicu da je regulativa unutar Europske unije jasnija nego u drugim dijelovima svijeta", kaže Delić. Dodaje i važan strateški element: "Tržišta poput Njemačke, Nizozemske ili Irske već su prilično zasićena, što otvara prostor za nove igrače poput Hrvatske".

Slučaj Topusko: Razvojna šansa ili Pirova pobjeda?

Najavu megaprojekta podatkovnog centra u Topuskom, vrijednog, prema medijskim napisima, i do 50 milijardi dolara, javnost je dočekala s mješavinom optimizma i skepse. Pitanja o golemoj potrošnji energije i utjecaju na okoliš odmah su se pojavila.

Delić poziva na širu sliku. "Svaki takav projekt, bez obzira na konačnu veličinu, ne nastaje preko noći. To su dugoročni procesi. Ako se nešto gradi na našem tlu i donosi novac, zašto bismo odbijali takve investicije? Neka bude i samo jedna milijarda, a ne 50", pragmatičan je Delić.

Đoreski je oprezniji i podsjeća na slične projekte u svijetu koji su imali različite sudbine. "U Velikoj Britaniji je ambiciozni Stargate projekt zaustavljen zbog spore birokracije i loše cijene energije. S druge strane, u nordijskoj regiji projekt EcoNorth uspješno je prodan za četiri milijarde eura. Dug je to put. Pustimo ljudima da odrade svoj posao", kaže Đoreski, dodajući da je projekt u Topuskom već postigao nešto pozitivno - skrenuo je pažnju javnosti na važnost podatkovnih centara, infrastrukture o kojoj, poput vodovoda, ne razmišljamo dok funkcionira.

"Tvornice 21. stoljeća" kao pitanje nacionalne sigurnosti

Dok većina u podatkovnim centrima vidi samo tehnologiju i investicije, Alen Delić upozorava na daleko dublju dimenziju. Oni su, tvrdi, temelj funkcioniranja modernog društva i stoga prvorazredno pitanje nacionalne sigurnosti.

"Kad padaju podatkovni centri, padaju bolnice, banke, može prestati raditi energetski sustav, pada čak i Vlada. Kada kažemo da je nešto 'u cloudu', to ne lebdi u oblacima, već stoji na opremi koja je pod nečijom kontrolom", slikovito objašnjava Delić. "U današnjim geopolitičkim okolnostima, kada infrastruktura može biti meta fizičke sabotaže, imati kontrolu nad podacima ključno je za otpornost društva. Kada imate nešto fizički u svom dvorištu, onda barem nominalno imate kontrolu nad time".

Upravo tu leži sljedeći veliki iskorak za Hrvatsku, smatra Goran Đoreski. Ključni problem danas je što se gotovo nijedan važan digitalni servis koji građani i tvrtke u Hrvatskoj svakodnevno koriste - od streaming servisa i društvenih mreža do poslovnih aplikacija - fizički ne nalazi u Hrvatskoj.

"Sve se to nalazi u zapadnoj Europi. Ključni kvalitativni i kvantitativni iskorak za nas bio bi da se pozicioniramo kao država koja će te servise pružati za cijelu jugoistočnu Europu. S obzirom na naš položaj, članstvo u Schengenu i eurozoni te činjenicu da zapadnoeuropske zemlje imaju problema s kapacitetom električne mreže, imamo jedinstvenu priliku. To ne bi udvostručilo, već deseterostruko ojačalo naš IT ekosustav", zaključuje Đoreski.

Hrvatska se, dakle, nalazi na prekretnici. Prilika da postane digitalno čvorište regije je stvarna, no ona sa sobom nosi i odgovornost za osiguravanje temelja na kojima počiva moderno društvo. Uspjeh neće ovisiti samo o privlačenju milijardi, već i o strateškoj odluci da se osigura digitalni suverenitet i zaštiti kritična infrastruktura budućnosti.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.