Ekonomist Svjetske banke: Hrvatska bez dvije ključne reforme riskira budućnost

Europa riskira da postane "ekonomski muzej" u odnosu na SAD i Kinu, a dok Hrvatska trenutno bilježi brži rast od prosjeka eurozone, pitanje njegove održivosti postaje sve glasnije.

U analizi za Bloomberg Adriju, Josip Funda, glavni ekonomist Svjetske banke u Hrvatskoj, secira ključne probleme - od niske produktivnosti i sporog usvajanja tehnologija do demografskog pritiska. Upozorava da je iluzija snažnog rasta, potaknutog turizmom, EU fondovima i državnom potrošnjom, opasna zamka ako se ne provedu dubinske strukturne promjene.

Europa u opasnosti od zaostajanja

Dok Europa desetljećima raspravlja o konkurentnosti, SAD i Kina grabe naprijed. Prema Fundi, problem nije nužno u sporosti donošenja odluka na razini 27 članica, iako to usporava implementaciju reformi. Pravi uzroci, kaže, leže dublje. "Glavne uzroke treba tražiti u vrlo sporom širenju novih tehnologija, slabijim ulaganjima u nematerijalnu imovinu, kao što je softver te fragmentaciji europskog tržišta", ističe Funda. Europska produktivnost danas je na oko 80 posto američke, a prosječan godišnji rast od 0,7 posto u zadnjem desetljeću upola je manji od onog u SAD-u. Ključni je problem, dodaje, ekosustav koji ne omogućava da dobre ideje prerastu u velike kompanije, zbog čega one "vrlo često sele u SAD".

Hrvatski rast: Stvaran, ali neodrživ

Hrvatska je u posljednjih šest godina ostvarila kumulativni rast od 25 posto, naspram sedam posto u eurozoni, što je dovelo do stvarne konvergencije i rasta životnog standarda. "Ne bih govorio o iluziji, budući da stvarno vidimo rast životnog standarda", kaže Funda. Ipak, odmah postavlja ključno pitanje: održivost takvog modela. "Naš razvoj dominantno je određen domaćom potražnjom - snažnim rastom osobne potrošnje i investicijskom aktivnošću države". Problem je što takav rast nije praćen rastom produktivnosti, koja je ključ dugoročnog uspjeha. "Naša produktivnost rada, odnosno dodana vrijednost po radniku, niska je. Ona je na otprilike 55 posto prosjeka Europske unije i zapravo stagnira već nekoliko godina", upozorava Funda.

Prilike u preslagivanju svijeta

Umjesto gledanja u propuštene prilike, Funda poziva na fokusiranje na budućnost. Geostrateška previranja i tehnološki napredak otvaraju nove mogućnosti. Kao ključne trendove izdvaja regionalizaciju lanaca vrijednosti, takozvani friend-shoring, te renesansu industrijske politike usmjerene na sektore budućnosti - umjetnu inteligenciju, robotiku, biotehnologiju i energetsku tranziciju. "Tu su se neki sektori iskristalizirali kao dominantni koji će nositi gospodarstvo u narednih deset godina", objašnjava.

Ipak, u regionalnoj utakmici Hrvatska nije prvi izbor investitora. "Daleko najbolje pozicionirana je Poljska, zbog veličine i diversificiranog gospodarstva, a tu je i Češka s visokom produktivnošću u prerađivačkoj industriji", navodi Funda. Hrvatska, kaže, svoje prednosti mora tražiti u geostrateškom položaju, kao ulaz za robu prema srednjoj i istočnoj Europi, te u velikim ulaganjima u energetiku, logistiku i željeznicu. "Upravo zato što Hrvatska možda nije prvi izbor, jasna vizija privlačenja stranih ulaganja postaje još važnija", naglašava.

Ljudi, a ne kapital, postaju glavno ograničenje

Hrvatska je već dosegnula točku u kojoj rast više ne ograničava kapital, već nedostatak ljudi i vještina. "Jesmo, mi smo već jedno vrijeme u toj fazi", potvrđuje Funda. Emigracija nakon ulaska u EU i nepovoljna demografija stvorili su situaciju u kojoj trećina poduzeća navodi nedostatak radne snage kao glavni ograničavajući faktor. Iako se jaz popunjava uvozom stranih radnika, dugoročno rješenje nije održivo. "Naša demografska kretanja sugeriraju da će taj problem u narednim godinama biti zapravo sve veći. Ne možemo očekivati da će nam rad u narednom razdoblju biti generator rasta", jasan je Funda, vraćajući se ponovno na imperativ jačanja produktivnosti.

Na pitanje o jednoj ključnoj reformi bez koje Hrvatska ne može napraviti iskorak, Funda ne može izdvojiti samo jednu, već nudi dvije neraskidivo povezane. "Jedno je obrazovni sustav, drugi je pravosuđe", kaže. Reforma obrazovanja, s naglaskom na STEM područja i digitalne vještine, preduvjet je za jačanje produktivnosti i restrukturiranje gospodarstva prema višoj dodanoj vrijednosti. S druge strane, efikasno i stabilno pravosuđe ključan je faktor za privlačenje investicija. "Krenuli smo s određenim reformama", kaže Funda, "ali nadam se da ćemo vidjeti veće iskorake u godinama koje su pred nama". Bez tih iskoraka, održivost trenutnog gospodarskog zamaha i hvatanje koraka s razvijenim europskim ekonomijama ostat će pod velikim upitnikom.