Ritam razvoja hrvatskog gospodarstva diktira sve češća i intenzivnija ulaganja u poslovni razvoj, naročito kod malih i srednjih poduzetnika (MSP). Stoga je vječna potraga za povoljnim kapitalom važnija nego ikad, a oni koji žele do jeftinog i brzog novca za rast moraju biti proaktivni.
Iako i dalje većini menadžera naših tvrtki pri pomisli na izvore financiranja na pamet prvenstveno padaju fondovi Europske unije (EU), oni iskusniji znaju da je kapital dostupniji i na drugim izvorima – i to brže, a praktički po jednako povoljnim uvjetima.
Naime, EU potpore za mnoge više nisu dovoljne pri ozbiljnijim investicijskim ciklusima jer su iznosi bespovratnih sredstava sve niži, a administrativni zahtjevi i dugotrajno čekanje natječaja postaju prevelik rizik tvrtkama koje moraju brzo reagirati na tržištu.
Tko preuzima sve veću ulogu?
Zbog toga sve veću ulogu preuzimaju financijski instrumenti poput subvencioniranih kredita i jamstava HBOR-a i HAMAG-BICRO-a. Posebno je atraktivan aktualni HBOR-ov kredit za modernizaciju proizvodnje koji cilja na ključne izazove domaće industrije – automatizaciju, robotizaciju i digitalizaciju – s ciljem značajnog podizanja produktivnosti i rješavanja nedostatka radne snage.
Ono što ovaj instrument čini iznimno zanimljivim poduzetnicima jest mehanizam kapitalnog rabata, odnosno otpis dijela glavnice kredita nakon što tvrtka uspješno ostvari unaprijed definirane tehnološke ili ekološke ciljeve, čime kredit u praksi poprima elemente bespovratne potpore.
Suvremeni investicijski ciklusi u praksi obično obuhvaćaju cjelovita rješenja koja uključuju izgradnju energetski učinkovitih proizvodnih hala, nabavu naprednih strojeva, instalaciju solarnih panela za vlastitu potrošnju te uvođenje softvera za upravljanje proizvodnjom ili razvoj novih proizvoda.
Pametne kombinacije
Da bi zatvorile takve složene konstrukcije, firme moraju pametno kombinirati različite izvore financiranja, pazeći pritom na strogo pravilo zabrane dvostrukog financiranja (double funding) prema kojem se isti trošak ne smije pokrivati iz dva javna izvora.
Unatoč dostupnosti ovih modela, najveća i najčešća pogreška poduzetnika i dalje je reaktivno ponašanje, odnosno čekanje objave natječaja umjesto strateške pripreme projekata unaprijed.
U novim okolnostima uspijevaju isključivo one tvrtke koje imaju već detaljno razrađene projekte, s definiranom tehnologijom i dozvolama, jer im to omogućuje da odmah iskoriste povoljne financijske prilike i time osiguraju ključnu prednost pred konkurencijom.
Da sumiramo, najuspješnije tvrtke danas se više pitaju samo "postoji li EU natječaj za ono što nam treba?", već razmišljaju u širem kontekstu i pitaju se "kako financirati rast?". EU fondovi više nisu jedini alat za razvoj nego su postali dio šire investicijske konstrukcije koja uključuje HBOR, HAMAG, subvencionirane kredite, kapitalne rabate i vlastito financiranje.
.webp){kind=icon}
