Energetski raj, regulatorni pakao! Evo zašto zapinje razvoj podatkovnih centara u Hrvatskoj

Tržište podatkovnih centara u Europskoj uniji, koje je 2023. vrijedilo oko 52 milijarde eura, do 2030. trebalo bi dosegnuti vrijednost od čak 114 milijardi eura. U kontekstu eksplozivnog rasta potražnje za digitalnom infrastrukturom, postavlja se pitanje gdje je tu Hrvatska, koja sa svojih desetak aktivnih podatkovnih centara trenutno zauzima tek djelić tog tržišta.

O prilikama i izazovima za razvoj ovog sektora u našoj zemlji, u razgovoru za Bloomberg Adria TV govorio je Goran Đoreski, direktor tvrtke Digital Realty, lidera u industriji podatkovnih centara.

Zagreb: novo digitalno čvorište regije?

Iako je hrvatsko tržište podatkovnih centara trenutno iznimno malo, s vrijednošću koja, kaže Đoreski, iznosi manje od 0,5 posto tržišta samo Frankfurta, njegov potencijal leži u geografskom položaju. "Samo po sebi, hrvatsko tržište nije značajan potencijal. Međutim, lokacija Zagreba u odnosu na jugoistočnu Europu stavlja ga u poziciju izravnog konkurenta Sofiji i Ateni za pokrivanje tog tržišta", ističe. Potencijal tržišta jugoistočne Europe trenutno je usporediv s onim Švicarske, dodaje on, što otvara priliku da se implementacije public cloud servisa, koje danas regiju pokrivaju iz zapadne Europe, presele bliže korisnicima.

Dok europsko tržište raste po stopi od 14 posto godišnje, hrvatsko raste još brže, ponajviše zbog niske početne baze i slabe razvijenosti. "Danas imamo negdje oko deset megavata komercijalnih podatkovnih centara u Zagrebu, a u ozbiljnom planu je dodatnih 25 megavata čija se realizacija može očekivati kroz idućih nekoliko godina", kaže Đoreski. Ipak, on vjeruje da je stvarni potencijal znatno veći. "Implementacija u Beču trenutno doseže oko 150 megavata. Mislim da Zagreb može biti sličan", procjenjuje.

Energije ima, no problem je u priključcima

Jedno od ključnih pitanja koje se nameće uz ekspanziju podatkovnih centara, velikih potrošača električne energije, jest ima li hrvatski elektroenergetski sustav dovoljno kapaciteta za takav rast. Đoreski kaže kako u Hrvatskoj energetskih kapaciteta ima dovoljno.

"Pogledate li informacije dostupne iz HOPS-a, u ovom trenutku imamo negdje oko 12 gigavata dostupne snage, dok je maksimalno korištenje, čak i tijekom ljetnih mjeseci, oko tri gigavata. Prijenos snage u sjeverozapadnoj Hrvatskoj vrlo je komotan", navodi. Problem, prema njegovim riječima, ne leži u proizvodnji ili glavnoj prijenosnoj mreži, već u lokalnoj distribuciji. Dostupnost priključaka na lokalne trafostanice ovisi od mikrolokacije do mikrolokacije, zbog čega je ključno prilikom planiranja investicije detaljno analizirati i tu komponentu.

Kako bi ilustrirao kapacitet hrvatske mreže, Đoreski kaže: "Jedan Frankfurt sada ima negdje oko 700 megavata. Hrvatska sa svojim potencijalom prijenosne mreže može odraditi deset Frankfurta. To nije pitanje." Naglašava kako za podatkovne centre nije presudno dolazi li energija iz domaćih izvora ili uvoza, jer je ključna stabilnost i kapacitet prijenosne mreže, a tu Hrvatska stoji iznimno dobro.

Pioniri u regulatornoj džungli

Unatoč geografskim i energetskim prednostima, najveća prepreka bržem razvoju leži u regulatornom okviru. Proces ishođenja dozvola u Hrvatskoj traje osjetno duže nego u drugim europskim zemljama. "Činjenica je da od zakonske regulative do različitih pravilnika i urbanističkih planova, ništa od toga uopće ne predviđa postojanje podatkovnih centara. Vi ih onda uvijek svrstavate pod neku drugu regulativu, što često puta zna biti loše, pogotovo u segmentu zaštite od požara", objašnjava Đoreski.

Iako ističe dobru podršku Grada Zagreba i HEP ODS-a, ukazuje na sporost internih procesa unutar tih sustava, ali i na nerazvijenost cjelokupnog tržišta. Dobavljači i izvođači radova, kako tijekom gradnje tako i kasnije u održavanju, još nisu dosegli razinu i standarde uobičajene u zapadnoj Europi. "Mi se tu osjećamo kao nekakvi pioniri koji pokušavaju ne samo razviti svoju kompaniju, nego i cijelo tržište podići na razinu zapadnoeuropskih standarda", kaže Đoreski.

 

Hrvatska bi, prema njegovom mišljenju, trebala iskoristiti trenutnu situaciju u kojoj je gradnja podatkovnih centara u razvijenim zapadnoeuropskim središtima sve teža i skuplja. Uz rastuću potrebu za niskom latencijom, odnosno malim kašnjenjem u prijenosu podataka, servisi koji se danas za korisnike u jugoistočnoj Europi "vrte" iz Amsterdama ili Frankfurta imaju potrebu doći bliže. Cilj bi trebao biti privlačenje velikih public cloud servisa, poput video streaminga, gaminga ili baza podataka, da svoje regionalno središte uspostave upravo u Zagrebu. U trenutku kada se to dogodi, zaključuje Đoreski, rast domaćeg tržišta postat će eksponencijalan.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.