Pandemija kovida-19 početkom desetljeća znatno je promijenila navike građana. Mnogo toga što smo prije radili uživo preselilo se u digitalne kanale, a kompanijama je preostalo ili da se nadaju povratku na staro ili da se prilagode promjenama. Kad je u pitanju domaća industrija zabave, odnosno kad su u pitanju odlasci u kino, povratka na staro nema.
Podaci koje je ovih dana objavio Državni zavod za statistiku (DZS) pokazuju kako je lani u domaćim kinima bilo 3,54 milijuna posjetitelja. Brojka je za tri posto viša nego u 2024. godini, no i dalje je za dobrih 30 posto manja od rekordne 2019. kad je predstave u domaćim kinima vidjelo više od pet milijuna ljudi.
Oporavak je zapravo bio relativno dobar. Nakon kraha u 2020. godini broj posjetitelja je do 2023. porastao na gotovo 3,9 milijuna, no u godini nakon toga dolazi do pada, a niti 2025. nije donijela brojke kojima bi se kino prikazivači mogli nadati.
Razlozi mogu biti višestruki. Dio onih koji su prije odlazili u kina vjerojatno su postali pretplatnici platformi koje pružaju video sadržaje na zahtjev (streaming servisi) te im je u cijelom doživljaju gledanja filma draži postao komfor vlastitog doma. Dio bivših posjetitelja možda su odbile visoke cijene, a lako je moguće i kako novi filmovi nisu bili dovoljno kvalitetni kako bi privukli dodatne gledatelje.
U Hrvatskoj se dio manjka gledatelja možda može pripisati i emigraciji, odnosno manjem broju stanovnika koji odlaze u kina. Brojčano gledano, naše građane koji su emigrirali u druge države nadomjestili su imigranti iz Nepala, Indije ili Filipina koji ipak nešto manje posjećuju domaća kina.
Usprkos padu broja gledatelja najjači igrač – i gotovo monopolist – na domaćem tržištu uspio je prilagoditi svoje poslovanje te ostvaruje solidne rezultate. Blitz-CineStar, kompanija u vlasništvu poduzetnika Hrvoja Krstulovića i njegovih njemačkih partnera, upravlja s kinima na 16 lokacija u 11 gradova.
Lani su ostvarili ukupne prihode od 35,4 milijuna eura, devet posto više nego godinu prije, uz neto dobit od 3,9 milijuna. Prošlogodišnji rezultati na tragu su onih koje je ista kompanija ostvarila 2019. godine. Tada su im poslovni prihodi iznosili 216 milijuna kuna što je oko 28,7 milijuna eura. Neto dobit im je bila 36,8 milijuna kuna (4,9 milijuna eura).
Prilagodba cijena
Zadržavanju profitabilnosti zasigurno je pomogla prilagodba cijena kino karata te hrane i pića, kao i dodatne usluge, a izazove u domaćoj kino industriji puno bolje odražavaju brojke Cineplexxa HR, drugog poznatijeg domaćeg kino prikazivača. Mada je Cineplexx HR svojevrsni konkurent Cinestaru, kompanija je puno manja i upravlja s kinima na samo dvije lokacije. Zapošljava dvadesetak radnika, dok ih u Cinestaru radi deset puta više.
Cineplexx je lani imao prihode od 3,6 milijuna eura, devet posto više nego godinu prije, uz dobit od 185 tisuća eura. Prema podacima Financijske agencije 2025. je bila prva u posljednjih pet godina u kojoj je Cineplexx poslovao s neto profitom. Kompanija je krajem 2025. imala i popriličan preneseni gubitak iz prijašnjih godina od 13,4 milijuna eura.
Odlasci u kina, čini se, postaju luksuz na kojeg se odlučuje sve manje ljudi, barem kad je u pitanju hrvatsko tržište na kojem posluje jedan važniji igrač koji uspijeva pozitivno poslovati vjerojatno dijelom i zbog svoje dominacije na tržištu.
Brojke koje je ovih dana objavio DZS pokazuju ipak i jednu zanimljivost koja se opire tržištu. Broj kina i sjedala u njima je od 2019. porastao. Lani smo imali 125 kina, čak 50 više nego šest godina prije, a broj sjedala u kinima u istom je razdoblju porastao s 34,7 na 46,5 tisuća. Netko negdje ipak računa na to da bi se gledatelji mogli vratiti. Ili će njihov povratak gledati samo na filmu.
.webp){kind=icon}
