Hrvatska može postati regionalno središte u području podatkovnih centara

Razvoj umjetne inteligencije (AI) posljednjih je godina sve intenzivniji, što pokazuju i brojke prema kojima tržište AI tehnologije trenutno iznosi oko 244 milijarde dolara, a u idućih pet godina moglo bi narasti na više od 800 milijuna dolara, prema Statisti. No uz razvoj AI-ja raste i potreba za razvojem popratnog sadržaja, odnosno infrastrukture u koje će se podaci pospremati. Koliko je taj segment prepoznat na domaćem tržištu?

Razvoj AI-ja donosi niz tržišnih prilika u različitim sektorima, a upravo se podatkovni centri nalaze u središtu AI revolucije jer pokreću umjetnu inteligenciju, oblak i druge podatkovno intenzivne tehnologije.

No iako uza sebe vežu i neke probleme, prvenstveno donose brojne prilike jer se predviđa da će prihod na tržištu podatkovnih centara dosegnuti 453 milijarde dolara u 2025. godini, prema Statisti.

Podatkovni centri u Hrvatskoj

Koliko u svemu tome Hrvatska lovi korak s razvojem? Po svemu sudeći domaće tržište ne stoji nimalo loše kada je u pitanju hvatanje koraka s ostalim tržištima podatkovnih centara, a naši sugovornici ističu da imamo razloga za optimizam.

Stjepan Sučić, direktor Končar – Digitala, za Bloomberg Adriju ističe da kada govorimo općenito o industriji podatkovnih centara, nije pretjerano ambiciozno reći da Hrvatska, uz ispunjenje određenih preduvjeta, može postati regionalno središte u tom specifičnom području.

"S obzirom na naše tržište od svega 3,8 milijuna stanovnika, to nam je u konačnici i jedina opcija da se uključimo u novu digitalnu industriju", kaže Sučić.

Stjepan Sučić, direktor Končar – Digitala | Pixsell

I Goran Đoreski, direktor Digital Realtyja za Hrvatsku, dijeli optimizam. Ističe da praktično svaki podatkovni centar, u ograničenjima njegovih kapaciteta, mogu koristiti i tvrtke koje pružaju usluge temeljene na AI-ju.

"Budući da AI traži dosta računalnih i komunikacijskih resursa čime izravno raste i potrošnja energije, kapaciteti manjih data centara ili onih dizajniranih prije široke primjene AI-ja bit će puno ranije popunjeni nego kapaciteti data centara koji su planirani s AI-jem na umu. U Hrvatskoj je situacija (s) obzirom na trenutnu potražnju dobra, no u tvrtki Digital Realty primjećujemo rast potražnje", kaže Đoreski za Bloomberg Adriju.

Prednosti hrvatskog tržišta

U svemu, Hrvatska i ima nekoliko prednosti za daljnji razvoj. Sučić objašnjava da stratešku prednost predstavlja njezina pozicija koja, uz potencijal obnovljive energije, može služiti kao čvor niske latencije između zapadne i jugoistočne Europe, pa čak i Bliskog istoka.

"Trenutačno Hrvatska ima potencijal za edge data centre koji mogu služiti kao backup za velike centre", naglašava.

Đoreski pak naglašava da, iako regulativa i angažman tijela koji sudjeluju u administrativno-pravnom procesu pripreme za izgradnju podatkovnih centara i povezivanje na postojeće energetske i komunalne sustave mogu biti učinkovitiji, u Hrvatskoj je situacija povoljnija nego u nekim drugim zemljama. Zapadna Europa, primjerice, ima puno većih problema s planiranjem i izgradnjom podatkovnih centara jer procesi mogu biti znatno sporiji.

"Na nekim tržištima jednostavno nije moguće graditi data centre dovoljno brzo koliko to potrebe traže. Hrvatska zasad nije među tim primjerima i tu leži prednost u privlačenju dijela kapaciteta koji bi inače bili postavljeni negdje drugdje", kaže Đoreski.

Dodaje i da Hrvatska već jest regionalno podatkovno središte jer se nalazi u srcu regije u kojoj živi oko 60 milijuna ljudi, izuzetno je dobro komunikacijski povezana, a budući da je zemlja članica Europske unije (EU), korištenje usluga podatkovnih centara smještenih u Hrvatskoj puno je jednostavnije rješenje za tvrtke iz Europskog gospodarskog prostora (EGP) nego korištenje podatkovnih centara izvan EU-a.

Goran Đoreski, direktor Digital Realtyja za Hrvatsku | Dražen Tomić i Goran Matošević/Tomich Productions

Centri u Hrvatskoj

Inače, Hrvatska ima nekoliko podatkovnih centara, uglavnom smještenih u Zagrebu, kojima upravljaju ili neovisni operateri ili telekomi. Primjerice, Digital Realtyjev trenutno operativni podatkovni centar ZAG1 visokopovezani je podatkovni centar koji korisnicima nudi mogućnost spajanja na više od 50 telekomunikacijskih operatera ili mjesta razmjene. Ove će ga godine dodatno proširiti za dodatnih 1,5 tisuća metara kvadratnih tehničkog i ICT prostora.

"Naš drugi data centar ZAG2, koji je u izgradnji u zagrebačkom Jankomiru, imat će znatno veći kapacitet i, prema trenutnoj situaciji, bit će najveći data centar u Hrvatskoj", objašnjava Đoreski.

I Končar je posljednjih godina posvećen razvoju portfelja i daljnjem strateškom pozicioniranju u području digitalnih rješenja i platformi.

"Već posjedujemo vlastite manje podatkovne centre koje koristimo isključivo za interne potrebe poslovanja. Putem tvrtke Končar – Digital aktivno ulažemo u razvoj internih kapaciteta i u mogućnosti smo ponuditi kompletna rješenja za podatkovne centre do njihove pune funkcionalnosti", navodi Sučić.

S druge strane, kada je u pitanju investiranje države u takve projekte, Đoreski ističe da zasad nisu svjesni da postoje takvi planovi. Ipak, naglašava da su projektiranje, izgradnja i vođenje podatkovnih centara iznimno zahtjevni i skupi te podrazumijeva procese koji, osim visokih ulaganja, traže i specijalistička znanja kakva mogu imati jedino oni koji su dugo u tom poslu.

"Najbolji rezultati se ostvaruju kada se tim poslom bave tvrtke koje su za to specijalizirane", smatra Đoreski.

Problem energije

Inače, možda i najveći problem koji AI podatkovni centri nose sa sobom problem je energije. Ta industrija stavlja ogroman pritisak na lokalne elektroenergetske mreže. Tako primjerice u Irskoj podatkovni centri troše više od 20 posto električne energije u zemlji. Upravo zbog toga Sučić ističe da za razvoj tržišta podatkovnih centara, odnosno za snažnije pozicioniranje na tom tržištu postoje dva čimbenika, a to su dostupna električna energija i razvijena optička mreža.

"Važno je spomenuti i prilagodbu regulative koja treba donijeti jasnije strategije za razvoj i podupirati pojednostavljenje procedura, od ishođenja dozvola do djelomičnog oslobađanja od poreza, u cilju privlačenja investitora. Naravno, podatkovni centri su veliki potrošači električne energije, a uz ubrzani razvoj i sve veće korištenje AI-ja u razdoblju pred nama možemo očekivati povećanje potrošnje. Sukladno tome, za očekivati je da će sve intenzivniju izgradnju i primjenu podatkovnih centara nužno pratiti i revitalizacija elektroenergetske mreže te širenje kapaciteta za proizvodnju električne energije", objašnjava Sučić.

Dodaje i da su u tome obnovljivi izvori energije i neprekidna ulaganja u razvoj učinkovitijih sustava u podatkovnim centrima postali jedan od bitnih čimbenika za buduća planiranja.

Ipak, sigurno bi daljnji razvoj podatkovnih centara u državi mogao donijeti niz prednosti, posebno jer je, kako kaže Đoreski, utjecaj podatkovnih centara na ekonomiju već sada značajan.

"Ulaganja u njih generiraju visoku vrijednost za lokalno gospodarstvo. Za to je mnogo razloga – operator data centra angažira niz lokalnih dobavljača za opremanje i održavanje, a budući da (...) moraju biti visoko stručni, pri tome ulažu u razvoj vlastitih kadrova i mogućnosti. Lokalne tvrtke (...) lakše dolaze do korisnika i mogu im pružiti bolju uslugu ako na raspolaganju imaju kvalitetan data centar", zaključuje Đoreski.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar