Dok su rudnici nekada pokretali industrijske revolucije vađenjem sirovina iz zemlje, podatkovni centri za umjetnu inteligenciju (AI) danas ruju kroz ogromne količine podataka kako bi proizveli znanje, inovativne modele i, u konačnici, ekonomsku moć.
Umjesto fizičkih resursa poput ugljena ili zlata, ključni elementi nove ere grafičke su procesorske jedinice (GPU), nezasitna potreba za električnom energijom i sofisticirani sustavi hlađenja. Kontrola nad tom infrastrukturom postaje sinonim za tehnološku i ekonomsku dominaciju u 21. stoljeću, transformirajući temelje globalne ekonomije.
Nova paradigma računarstva
Svjedočimo fundamentalnoj promjeni u računarstvu, gdje se radi AI-ja infrastruktura iznova gradi. Tradicionalni podatkovni centri, sa središnjim procesorskim jedinicama (CPU) i potrošnjom oko deset kilovata (kW) po stalku, ustupaju mjesto AI centrima usmjerenim na GPU-ove koji mogu trošiti i do 140 kW po stalku.
Čitaj više
Prvi čovjek Nvidije - kineski konkurenti su 'moćni'
Jensen Huang upozorio je da se razlika između američkih proizvoda i kineskih alternativa sve više smanjuje.
29.05.2025
Za svakih 100 riječi ChatGPT 'popije' bocu vode. Kako štedjeti resurse boljim pitanjima
Precizniji promptovi smanjuju broj iteracija i ukupni okolišni trošak korištenja AI-ja.
30.05.2025
Uređaji danas znaju kad kuhate, perete i grijete: Dobro došli u IoT svijet
IoT uređaji u kućanstvima povezuju elektroničke i energetske sustave s internetom ili lokalnom mrežom, omogućujući daljinsko upravljanje, automatizaciju i optimizaciju potrošnje.
27.05.2025
Financijski direktor Duolinga tvrdi: AI je ključ za širenje izvan okvira učenja jezika
Tvrtka je već iskoristila umjetnu inteligenciju kako bi lansirala 148 novih tečajeva, uključujući jedan posvećen šahu.
31.05.2025
Skok je potaknut GPU-ovima, poput Nvidijinih, koji su vješti u paralelnom procesiranju za neuronske mreže, temelj AI-ja. Izvršni direktor Nvidije Jensen Huang opisao je to kao eru "AI tvornica".
Nezasitna glad za energijom
Eksplozija AI aplikacija dovela je do neviđenog rasta potražnje za električnom energijom. Prema Deloitteu, očekuje se da će se kritična snaga potrebna za podršku ključnim komponentama podatkovnih centara gotovo udvostručiti između 2023. i 2026. godine, dosežući 96 gigavata (GW) globalno, pri čemu bi AI operacije mogle trošiti više od 40 posto te snage. Godišnja potrošnja energije AI podatkovnih centara mogla bi doseći 90 teravatsati (TWh) do 2026., što je otprilike deseterostruko povećanje u odnosu na 2022. godinu.
Depositphotos
Međunarodna agencija za energiju (IEA) slično predviđa da bi se ukupna potražnja za električnom energijom iz podatkovnih centara, AI-ja i kriptorudarenja mogla više nego udvostručiti do 2026., stavljajući ogroman pritisak na postojeće elektroenergetske mreže. U SAD-u bi podatkovni centri mogli predstavljati šest posto ukupne potrošnje električne energije 2026. Tehnološki divovi poput Microsofta traže alternativne izvore, uključujući nuklearnu energiju, dok drugi razmatraju i plinske turbine za brža rješenja.
Vrući problem hlađenja
AI sustavi generiraju ogromne količine topline. Gusto pakirani GPU-ovi riskiraju pregrijavanje, a tradicionalno zračno hlađenje postaje nedostatno. Industrija se okreće tekućem hlađenju, koje može smanjiti potrošnju energije za hlađenje i do 90 posto.
No tehnologija je mlada i često zahtijeva značajne količine vode. Googleovi podatkovni centri potrošili su oko 23 milijarde litara vode u 2023., izazivajući zabrinutost u sušnim područjima.
Utrka za dominacijom i milijarde na stolu
Investicije u AI infrastrukturu astronomske su. Hyperscaleri poput Amazona, Mete, Microsofta i Googlea mogli bi ove godine uložiti više od 320 milijardi dolara. OpenAI planira oko 100 milijardi dolara za nove centre. Strateška važnost prepoznata je i na državnim razinama te je SAD osnovao radnu skupinu za infrastrukturu AI podatkovnih centara. No ulaganja nose rizike jer podatkovni centri nisu lako prenamjenjivi, a pogrešna procjena namjene može dovesti do gubitaka.
Prema održivijoj budućnosti?
Tehnološka industrija istražuje rješenja za energetske i ekološke izazove. To uključuje ulaganja u izvore energije bez ugljika, razvoj energetski učinkovitijih AI čipova te optimizaciju AI modela i prebacivanje obrade na rubne uređaje. Razmatra se i konvergencija s podatkovnim centrima za kriptorudarenje, čija bi se infrastruktura mogla prilagoditi AI opterećenjima i pomoći u stabilizaciji mreže. Sama umjetna inteligencija također može doprinijeti optimizaciji energetskih sustava.
Depositphotos
AI podatkovni centri nedvojbeno su postali temelji digitalne ekonomije, pokrećući novu tehnološku revoluciju. Poput rudnika prošlosti, oni su izvori nove vrijednosti, ali i značajnih izazova. Uspjeh će ovisiti o sposobnosti industrije da uravnoteži glad za računalnom snagom s imperativima održivosti.
Tvrtke i države koje strateški pristupe razvoju te ključne infrastrukture, pažljivo balansirajući inovacije s ekološkim i društvenim utjecajem, oblikovat će budućnost i osigurati ekonomsku dominaciju u stoljeću umjetne inteligencije.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...