To da neki uređaji u vašoj kući bolje poznaju vašu rutinu od ukućana nije film, već realnost života u digitalnom dobu. I ne, razlog tomu nisu uređaji koji vas špijuniraju, već mogućnosti pametnih uređaja koji svojim vlasnicima pojednostavljuju život i omugućuju sve od uklađivanja grijanja prema njihovim potrebama, do prepoznavanja pokvarene hrane u hladnjaku.
Točnije, tajna je u takozvanim IoT sustavima, a ta tehnologija svojim korisnicima ne štedi samo vrijeme, već novac i energiju. Kako to točno funkcioniraju i trebate li se bojati za svoje podatke donosimo u nastavku.
IoT je skraćenica za engleski izraz internet of things. Najjednostavnije rečeno, u kućanstvima povezuje elektroničke i energetske sustave s internetom ili lokalnom mrežom, omogućujući daljinsko upravljanje, automatizaciju i optimizaciju potrošnje, objašnjavaju iz Schneider Electrica za Bloomberg Adriju.
Čitaj više

Sedam činjenica o Nvidiji koje morate znati
Nvidia ostaje pokretačka snaga AI revolucije, no njezina budućnost sve više ovisi o tome hoće li tehnološki divovi pronaći konkretne tržišne prilike.
21.05.2025

Jedan AI asistent - deset načina kako ti štedi vrijeme i živce
Personalizirani AI sustavi na pametnim telefonima funkcioniraju tako da uče iz korisnikovih navika, pretraga, lokacije, govora, poruka, kalendara i drugih podataka – kako bi omogućili relevantnije, brže i lakše korištenje uređaja.
21.05.2025

Ubija li umjetna inteligencija internet kakav smo poznavali?
Teorija da botovi guše ljudski kontakt na internetu nikada nije zvučala uvjerljivije nego danas.
15.05.2025

Prestanite zahvaljivati ChatGPT-u. Vaša ljubaznost košta ga milijune
Sam Altman istaknuo da pisanje "molim" i "hvala" u ChatGPT kompaniju košta desetke milijuna dolara.
23.04.2025
"IoT uređaji u kućanstvima kombiniraju senzore, bežičnu komunikaciju i analitiku podataka kako bi automatizirali zadatke ili pružili korisne uvide. Primjerice, pametni termostat prati temperaturu i navike korisnika, zatim optimizira grijanje putem algoritama, smanjujući potrošnju energije", objašnjavaju nam iz Hrvatskog Telekoma (HT).
Primjene mogu biti razne pa iz HT-a navode da postoji niz uređaja koji mogu biti dio tog sustava, od pametnih utičnica, HVAC sustava, kamera s AI detekcijom pokreta ili detektora dima i poplava do rasvjete i kućanskih aparata. No glavno pitanje je kako sve to funkcionira u praksi?
Kako IoT izgleda u praksi?
Mogućnosti spajanja uređaja danas gotovo nemaju ograničenja pa može uključivati sve od televizije do kuhinjskih uređaja. Samo jedan primjer bi mogle biti nadzorne je kamere koje su WiFi vezom spojene na internet i preko senzora pokreta ili zvuka mogu dojaviti neki događaj ili pak korisnik putem aplikacije na mobitelu može imati pristup kamerama kako bi imao uvid u kontrolirani prostor, navode iz HT-a za Bloomberg Adriju.
Depositphotos
Osim toga, iz Schneider Electrica ističu da se IoT rješenjima može omogućiti integracija uređaja poput EV punjača u jedinstven pametni sustav.
"Korisnik može, putem mobilne aplikacije, upravljati svim aspektima potrošnje energije u stvarnom vremenu, štedeći pritom novac i štiteći okoliš", objašnjavaju. U njihovom slučaju upravljanje tim uređajima vrši se putem aplikacija Schneider Home, koje omogućuju korisnicima praćenje potrošnje energije, upravljanje uređajima i optimizaciju korištenja energije.
Slično je i na primjeru koji je za Bloomberg Adriju Dino Kovačević, direktor odjela za potrošačku elektroniku Samsung Electronics Adriaticsa. Ističe da u njihovom slučaju IoT uređaji funkcioniraju putem povezanosti unutar ekosustava SmartThings, što korisnicima omogućuje automatizaciju i upravljanje raznim kućanskim uređajima i aparatima.
"Primjerice, Bespoke AI hladnjak može predložiti recepte na temelju namirnica kojima istječe rok trajanja i automatski poslati odgovarajuće postavke kuhinjskim uređajima povezanim putem SmartThings sustava, čime se smanjuje trud oko pripreme obroka. Općenito, Samsungov IoT ekosustav uključuje uređaje poput pametnih televizora, hladnjaka, perilica rublja, usisavača, klima uređaja, kao i uređaje trećih strana", naglašava Kovačević.
Uzlazni trend IoT sustava
Uzevši u obzir sve te mogućnosti, nije čudno što popularnost ovakvih sustava posljednjih godina bilježi rast, a potencijal daljnjeg razvoja je golem. Naime, predviđa se da će broj IoT uređaja diljem svijeta do 2030. godine porasti na brojku od 32,1 milijarde, dok ih je u 2023. godini bilo korišteno oko 15,9 milijardi, pokazuju podaci Statiste.
Također, prema procjenama Mckinseyja, ukupni potencijal vrijednosti za IoT ekosustav mogao bi doseći 12,6 bilijuna dolara do 2030. godine.
Da takvi sustavi postaju sve popularniji, potvrđuju i iz Samsunga. "Potražnja za rješenjima pametnog doma raste jer korisnici sve više traže veću praktičnost, energetsku učinkovitost i poboljšanu sigurnost", ističe Kovačević.
Glavne prednosti IoT-a
Ako u obzir uzmemo i to da je sve više ljudi danas vodi brigu o okolišu, rast popularnosti IoT sustava ima još više smisla. Naime, internet stvari podržava održive prakse na nekoliko načina, a u svemu je ključna optimizacija korištenja resursa i minimiziranje otpada. Primjerice, povezanim senzorima i uređajima može mjeriti kvalitetu zraka, utjecati na gospodarenje otpadom, promatrati količine trošenja emisija CO₂ i slično.
Depositphotos
Upravo zato iz Schneider Electrica objašnjavaju da je najveća prednost IoT uređaja povećanje energetske učinkovitosti kroz jednostavno upravljanje kućnim uređajima. Uz to, Kovačević popisu prednosti dodaje i praktičnost.
"Takvi sustavi korisnicima omogućuju upravljanje svime – od povezanih kućanskih uređaja, rasvjete i sigurnosnih sustava do zabavnih uređaja. Sve se odvija putem jedinstvenog sučelja, često s pomoću glasovnih naredbi ili mobilnih aplikacija, kao i kroz glatku automatizaciju putem različitih 'scena' koje korisnici mogu postaviti prema vlastitim preferencijama", objašnjava Kovačević.
Prikupljanje podataka
Ipak, ono što kod mnogih izaziva brigu jesu podaci koje ovakvi uređaji prikupljaju o korisnicima. No, naši sugovornici ističu da je prikupljanje podataka usklađeno sa zaštitom podataka. Osim toga iz HT-a objašnjavaju da podaci koje uređaji prikupljaju ovise o njihovom tipu.
"Lampa ne prikuplja informacije, dok kamera prikuplja i sliku i zvuk, odnosno video. No uređaji su zaštićeni sigurnosnim protokolima i dvofaktorskom autentifikacijom kako bi vlasnik (...) mogao imati potpuno nadziran i siguran sustav", kažu iz HT-a.
Kovačević objašnjava da u slučaju Samsung IoT uređaja, oni prikupljaju podatke poput obrazaca korištenja, statusa uređaja i interakcija korisnika kako bi poboljšali funkcionalnost i omogućili personalizaciju.
"Kombinacija strojnog učenja i umjetne inteligencije također pomaže, primjerice, u prepoznavanju vrste rublja u perilici te predlaže/prilagođava količinu deterdženta i omekšivača, kao i sveukupne parametre rada i temperaturu pranja", dodaje.
No, ono što je sigurno ako želite ostvariti vrijednost IoT-a, ključno je imati platformu za stvaranje i upravljanje aplikacijama, pokretanje analitike te pohranu i zaštitu podataka. A iako te platforme rade mnogo stvari u pozadini, ne znači da su nesigurne.