Uspon umjetne inteligencije mijenja energetsku kartu svijeta

Kako tehnološke tvrtke sve više ulažu u umjetnu inteligenciju, glavno ograničenje postaje električna energija, a ne algoritmi. Prema najnovijem izvješću Međunarodne agencije za energiju (IEA), globalna potrošnja električne energije u podatkovnim centrima mogla bi se do 2030. više nego udvostručiti i dosegnuti 945 teravatsati, što je gotovo jednako današnjoj godišnjoj potrošnji Japana. Gotovo polovicu tog rasta potaknut će umjetna inteligencija, ponajprije zbog energetski zahtjevnog treniranja modela i rada čipova optimiziranih za AI.

"Korištenje umjetne inteligencije naglo raste i s njom energetski apetit industrije", navodi IEA. U SAD-u bi AI do 2030. mogao trošiti više energije nego proizvodnja aluminija, cementa i čelika zajedno.

Potrošnja raste brže od infrastrukture

Udio podatkovnih centara u globalnoj potrošnji struje trebao bi porasti s 1,5 na tri posto u manje od deset godina. Prema IEA-i, to znači da će AI "znatno opteretiti postojeće elektroenergetske mreže, osobito u državama gdje infrastruktura raste sporije od digitalne potražnje".

Jedan od najvećih problema je što priključenje velikih podatkovnih centara može potrajati i do sedam godina, što po mišljenju agencije ugrožava stabilnost mreže. U sjevernoj Virginiji, regiji s najvećom koncentracijom podatkovnih centara u svijetu, 2023. dogodio se incident kada su se zbog naglog skoka potrošnje uključili svi generatori odjednom, povukavši 1,5 tisuća megavata iz sustava. Prema Reutersu, distributeri su morali hitno ograničiti potrošnju.

Slični trendovi zabilježeni su i drugdje. U Irskoj podatkovni centri troše više od 20 posto električne energije, a u američkoj Virginiji više od 25 posto. Ako se trend nastavi, do sredine desetljeća AI će imati veću potražnju za energijom nego većina tradicionalnih industrija, procjenjuje američki energetski regulator FERC.

'AI treba energiju sada – ne za deset godina'

AI-centri ne troše samo struju, već i velike količine vode. Najveći centri za hlađenje troše i do šest milijuna galona (gotovo 230 tisuća hektolitara) vode dnevno, što je više nego neka manja američka naselja, piše Business Insider. U sušnim regijama poput Kalifornije, to postaje sve više političko pitanje.

Emisije CO₂ iz podatkovnih centara, uključujući one koji pokreću umjetnu inteligenciju, mogle bi do 2030. doseći 320 milijuna tona, upozorava IEA. Iako se očekuje pad emisija nakon te godine zbog sve većeg udjela obnovljivih izvora, postoji realna opasnost da će brzina širenja AI-ja nadmašiti brzinu dekarbonizacije energetskog sustava.

Tehnološki divovi poput Microsofta, Mete i Amazona ubrzano potpisuju dugoročne ugovore za pristup stabilnim izvorima energije, često upravo nuklearnoj energiji. Ipak, IEA upozorava: "Čak i ako se dugoročna rješenja pripremaju, energetske potrebe AI-ja su tu – sada."

Tehnološke kompanije sve više vide nuklearnu energiju ne kao prijetnju, već kao strateški resurs. Najzvučniji primjer je Meta, koja je 3. lipnja 2025. sklopila 20-godišnji ugovor s kompanijom Constellation Energy za opskrbu iz nuklearne elektrane Clinton Clean Energy Center u Illinoisu. Elektrana ima jedan reaktor snage 1121 megavata, što je dovoljno za opskrbu 800 tisuća kućanstava, a nakon modernizacije dobit će dodatnih 30 megavata kapaciteta.

Urvi Parekh, direktorica globalne energetike u Meti, izjavila je: "Osiguranje čiste i pouzdane energije ključno je za ostvarenje naših AI ambicija." Reuters navodi da je vrijednost ugovora nekoliko stotina milijuna dolara, iako točne brojke nisu objavljene.

Obnovljivi izvori ostaju temelj, ali imaju ograničenja

Tvrtke koje grade infrastrukturu za umjetnu inteligenciju sada se suočavaju s pitanjem koje su dugo ignorirale: odakle će doći sva potrebna energija? Jasno je da jednostavnih odgovora nema te da će se energetski miks AI-ja temeljiti na kombinaciji nuklearne energije, obnovljivih izvora i još uvijek fosilnih goriva.

IEA procjenjuje da će solarna, eolska i hidroenergija do 2030. pokriti gotovo polovicu dodatne potražnje za električnom energijom u podatkovnim centrima. Trenutno obnovljivi izvori čine oko 27 posto te potrošnje i rastu po godišnjoj stopi od 22 posto. No nestalnost proizvodnje, potreba za velikim površinama i ograničenja prijenosa i dalje predstavljaju ozbiljnu prepreku za širu primjenu u AI sektoru. IEA upozorava da "obnovljivi izvori sami neće moći zadovoljiti brzo rastuću potražnju ako se ne razvija odgovarajuća infrastruktura".

Zašto nuklearna energija?

Energetske potrebe AI-ja došle su do točke gdje obnovljivi izvori često nisu dovoljni, zbog svoje nestabilnosti, prekida u mreži i geografskih ograničenja. Kako navodi AP, "većina nove potrošnje trenutačno se pokriva plinskim elektranama jer nuklearna energija ne može dovoljno brzo pratiti tempo razvoja". Ipak, dugoročni nuklearni ugovori otvaraju vrata stabilnom, niskougljičnom rastu.

Uz Metinu inicijativu, Google je osigurao pristup nuklearnoj energiji putem PPA ugovora za male modularne reaktore, dok Microsoft u partnerstvu s Constellationom ponovno pokreće reaktor na lokaciji Three Mile Island, sada pod nazivom Crane Clean Energy Center, snage 835 megavata. Projekt Constellationa vrijedan je oko tri milijarde dolara i stvorit će tri tisuće novih radnih mjesta, što jasno pokazuje da se ulaže ne samo u energiju, već i u industrijski preporod. Meta ne gradi nove reaktore, već potiče obnovu postojećih kapaciteta.

Plin i ugljen kao povremena podrška

Unatoč dekarbonizacijskim ciljevima, najmanje 40 posto dodatne energetske potražnje u nadolazećim godinama i dalje će biti pokriveno fosilnim gorivima, prvenstveno prirodnim plinom. Plin osigurava brzu energetsku rezervu, osobito u SAD-u i Kini. Prema IEA-i, riječ je o prijelaznom rješenju, ali bez njega trenutačni rast AI-ja ne bi bio moguć.

U scenariju IEA-e Lift-Off do 2035. većinu potreba pokrivat će obnovljivi izvori i nuklearna energija, dok fosilna goriva ostaju prisutna, što predstavlja izazov za države i tehnološke kompanije koje obećavaju ugljičnu neutralnost.

HSE

Geopolitičke promjene i državni poticaji

Političke strategije sve češće odražavaju realnost AI-industrije: umjetna inteligencija traži stabilnu i predvidivu energiju, što utječe i na nacionalne energetske prioritete. Američka vlada pod vodstvom Donalda Trumpa 2025. donijela je četiri izvršne uredbe kojima potiče nuklearne projekte i najavljuje povećanje nuklearne proizvodnje na 400 gigavata do 2050. godine. Prema MarketWatchu, mjere uključuju "uklanjanje regulatornih prepreka, potporu modularnim reaktorima i ponovni rad zatvorenih postrojenja". Reuters dodaje da je cilj tih mjera i to da "AI i nacionalna sigurnost ne ostanu bez pouzdanih izvora energije".

U Europi se nuklearna energija također vraća u fokus. Francuska planira izgraditi šest novih reaktora tipa EPR, Njemačka razmatra ponovno uključivanje nekih zatvorenih postrojenja, a Ujedinjeno Kraljevstvo ulaže u male modularne reaktore (SMR) u suradnji s tvrtkama poput Rolls-Roycea i Hitachija. Prema Guardianu, europske države sve više vide nuklearnu energiju kao "protuuteg nestabilnim obnovljivim izvorima i geopolitički sigurniju opciju".

Za tehnološke divove, to označava kraj tradicionalnih granica u energetici – AI-centri dobivaju energiju ne samo iz vjetra i sunca, već i izravno iz nuklearnih ugovora. Rezultat je novi energetski poredak u kojem tehnološki sektor izravno utječe na nacionalne energetske strategije, od odabira lokacija podatkovnih centara do oblikovanja dugoročnih ugovora o opskrbi energijom.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar