Pitanje opskrbe energijom postaje jedno od ključnih u razvoju umjetne inteligencije. Modeli poput GPT-a ne ovise više samo o podacima i računalnoj snazi, već o raspoloživoj energiji. Kako podatkovni centri rastu, a sve više usluga prelazi u cloud, energetska potrošnja vrtoglavo se penje, često brže nego što mreže to mogu ispratiti.
U svijetu koji se sve brže digitalizira, podatkovni centri postali su nevidljiva infrastruktura bez koje današnji život ne bi bio moguć. Smješteni su najčešće u industrijskim zonama, daleko od pogleda javnosti, ali pogone gotovo sve - od AI modela i cloud sustava do svakodnevnih digitalnih usluga. Ali kako se digitalni svijet širi, tako raste i apetit za električnom energijom. Posljednje izvješće Međunarodne agencije za energiju (IEA) upozorava da bi do kraja desetljeća potrošnja električne energije u podatkovnim centrima mogla dosegnuti 945 teravatsati, gotovo dvostruko više nego danas i više nego što trenutno troši cijeli Japan.
Umjetna inteligencija glavni je pokretač tog rasta, jer treniranje modela i rad specijaliziranih AI čipova zahtijevaju enormne količine energije. A to je tek početak. Naime, udio podatkovnih centara u globalnoj potrošnji struje mogao bi s današnjih 1,5 posto porasti na tri posto u manje od deset godina.
Čitaj više
Što Hrvatska može naučiti od Rumunjske o tržištu obnovljivih izvora energije?
Iako dijele sličan klimatski potencijal i europske ciljeve, Rumunjska i Hrvatska razvijaju tržišta obnovljivih izvora energije na znatno drugačije načine.
13.06.2025
Danas je moguće ukrasti i vjetar, a gubici se broje u milijunima
Sve intenzivnija izgradnja vjetroelektrana otkriva da iskorištavanje vjetra ima svoje izazove, osobito kada su elektrane smještene blizu jedna drugoj.
04.06.2025
Obnovljivi izvori u Hrvatskoj su priča o propuštenim prilikama
Iako su stručnjaci složni da je za postizanje klimatskih ciljeva nužno brže razvijati sektor obnovljivih izvora energije, on se u Hrvatskoj i dalje ne razvija dovoljno brzo.
24.05.2025
Ukrajinci ulažu 200 milijuna eura u dalmatinsku vjetroelektranu, ali to je tek početak
Nedaleko od Splita nalazi se lokacija na kojoj će kroz godinu dana započeti izgradnja vjetroelektrane koja bi trebala imati značajan doprinos domaćem tržištu obnovljivih izvora energije.
22.05.2025
Unatoč alarmantnim brojkama, neki stručnjaci u rastu potrošnje vide i pozitivnu stranu.
"Smatram da je čak poželjno da potrošnja energije u cloud podatkovnim centrima raste jer to znači da sve više tvrtki koristi cloud tehnologiju", kaže za Bloomberg Adriju Dinko Fabrični, direktor za infrastrukturu i cloud u tvrtki Span.
"Većina tvrtki jedino na taj način može doći do najnovije i najkompleksnije tehnologije po prihvatljivoj cijeni. A to uključuje i infrastrukturu samih podatkovnih centara - od metoda napajanja i hlađenja do održavanja vlažnosti zraka i korištenja održivih izvora energije."
Što se umjetne inteligencije tiče, Fabrični ističe da ona zahtijeva izrazito velike količine energije, prvenstveno za treniranje samih AI modela.
"Za umjetnu inteligenciju nema alternative. Moramo je prihvatiti i naučiti kako maksimalno iskoristiti njezine prednosti u različitim životnim i poslovnim scenarijima. Tvrtke koje budu kasnile ili se opirale korištenju umjetne inteligencije u svojem poslovanju izgubit će tržišnu bitku“.
Obnovljivi izvori kao temelj digitalne održivosti
Osim pristupa naprednoj tehnologiji, prelazak na cloud ima i važnu održivu dimenziju. Tri najveća pružatelja usluga u oblaku, Microsoft, Google i Amazon, ulažu goleme iznose u obnovljive izvore energije i već sada mnogi njihovi podatkovni centri koriste energiju iz solarnih, vjetroelektrana i hidroelektrana.
"Migracijom IT servisa u cloud i primjenom optimizacija moguće je do četiri puta smanjiti potrošnju električne energije i do 99 posto emisija stakleničkih plinova", ističe Fabrični. To se, dodaje, postiže kombinacijom vrlo efikasnog dizajna podatkovnih centara i izbora regija koje već koriste održive izvore energije.
Profesor Tomislav Pukšec s Fakulteta strojarstva i brodogradnje za Bloomberg Adriju potvrđuje da bez obnovljivih izvora održiva budućnost podatkovnih centara ne postoji.
"Budućnost podatkovnih centara gotovo sigurno neće biti održiva bez masovnog oslanjanja na obnovljive izvore energije", tvrdi Pukšec te podsjeća na jedno novije istraživanje koje pokazuje da AI računarstvo već sada čini oko 20 posto njihove potrošnje, a do kraja 2025. moglo bi doseći i 50 posto.
Pritom upozorava da bi utrka za megavatima mogla skrenuti u smjeru pukog "zelenog PR‑a" ako se rast potrošnje i dalje bude podcjenjivao.
Rastući AI servisi guraju podatkovne centre do energetskih granica | Span
"Porast će zasigurno testirati sve projicirane krivulje potrošnje, osobito jer paralelno elektrificiramo grijanje, transport i industriju", kaže. "Osnovno pitanje je kako će zaista izgledati porast potrošnje energije vezan za data centre, odnosno koliko će odstupati od prethodno spomenutih procjena."
S druge strane, u istom trendu vidi priliku - što veća potražnja, to snažniji poticaj za daljnju integraciju obnovljivih izvora i fleksibilnih demand-response tehnologija. "Moramo povećati udio obnovljivih izvora energije, a pravilnom implementacijom ESG-a i metodologija izvještavanja izbjeći pokušaje kompanija da lažno prikazuju svoju održivost."
"Obnovljivi izvori imat će sve nižu cijenu, dok će energija iz fosilnih goriva postajati sve skuplja - i zbog tržišta, i zbog regulatornih troškova", dodaje Pukšec.
Dinko Fabrični smatra da nuklearna energija može biti dio rješenja u budućem energetskom miksu. "Nuklearna energija je danas čista i sigurna i bilo bi nerazborito odbaciti ju", kaže.
Tko je odgovoran za zelenu energiju?
I Spanova ESG koordinatorica, Sonja Tadić, ističe da će sve više tvrtki morati aktivno sudjelovati u osiguravanju vlastite energije, bilo kroz solarne sustave, bilo kroz dugoročne PPA ugovore za kupnju zelene energije.
"Tri su ključna razloga za to: regulative, ekonomska isplativost i društvena odgovornost", kaže. "Bez toga, ciljevi u sklopu ESG okvira neće biti dostižni."
Pitanje je i koliko korisnici uopće razmišljaju o energiji.
"Klijenti danas rijetko ili gotovo uopće ne razmišljaju o izvoru energije za svoju infrastrukturu", iskreno priznaje Fabrični. "Zato redovito koristimo priliku da ih educiramo o prednostima clouda i energetski učinkovitih rješenja."
Obnovljivi izvori postaju strateški resurs za podatkovne centre | Pixsell
Tehničke inovacije i otpadna toplina
Pukšec podsjeća da već sada podatkovni centri mogu sudjelovati u stabilizaciji mreže - fleksibilizacijom potrošnje i korištenjem baterija koje već postoje kao dio UPS sustava. No potencijal leži i u novim pristupima hlađenju.
"Napredne tehnologije hlađenja mogu dodatno smanjiti PUE (Power Usage Effectiveness), koji u EU trenutno iznosi oko 1,6. Cilj je približiti se brojci 1", kaže. Dodatno, otpadna toplina može se koristiti za grijanje zgrada, staklenika ili industriju - i to sve više postaje zakonski zahtjev.
"Direktiva o energetskoj učinkovitosti od 2024. obvezuje sve centre iznad 500 kW da izvještavaju o otpadnoj toplini i načinu njezina korištenja. To može otvoriti prostor za suradnju s toplinskim mrežama i lokalnim zajednicama."
Jedan od prijedloga je i tzv. district cooling, odnosno korištenje prirodnih resursa poput rijeka, jezera ili mora za rashladne sustave dislocirane od samog podatkovnog centra. Time se otvara dodatna energetska učinkovitost, ali i otpornost sustava.
Može li Hrvatska postati zelena data destinacija?
Profesor Pukšec smatra da Hrvatska ima realne šanse, zahvaljujući značajnom solarnom i vjetropotencijalu. Ako se infrastruktura i regulativa razviju pravim smjerom, zemlja bi mogla privući ulaganja u zelene podatkovne kapacitete.
Dugoročno, ključ za buduće podatkovne centre bit će pouzdana i obnovljiva energija - ne samo iz ekoloških, već i iz ekonomskih razloga. Kako troškovi emisija i fosilnih goriva rastu, a cijene obnovljivih tehnologija padaju, energetski miks temeljen na suncu i vjetru postaje sve isplativiji.
"Hrvatska ima jedinstvenu priliku postati hub koji će dugoročno privlačiti investitore u domeni data centara", kaže Pukšec. "Ono što je ključno, jest aktivno raditi na razvoju infrastrukture i regulatornog okvira koji će olakšati integraciju između elektroenergetskog sektora, district heatinga/coolinga te data centara".
Data centri već troše više struje nego neke države | Bloomberg
Energetska održivost podatkovnih centara više nije samo tehničko pitanje. Kako se digitalna infrastruktura širi, a AI tehnologije postaju dio svakodnevnog poslovanja, dostupnost pouzdane, čiste energije postaje ključna za konkurentnost. Za zemlje poput Hrvatske, koje imaju obnovljive potencijale, to je rijetka prilika, ali samo ako paralelno grade infrastrukturu i pravila koja će ih učiniti atraktivnima za ovakve investicije.
Kako se digitalna infrastruktura širi, a umjetna inteligencija sve dublje ulazi u svakodnevicu, podatkovni centri sve više postaju nevidljivi kralježnjaci suvremenog života. No bez pouzdane i čiste energije, taj sustav teško može ostati održiv.
Zato pitanje energije više nije tehnički detalj, nego temeljni preduvjet digitalne budućnosti. Zemlje koje to prepoznaju i krenu graditi potrebnu infrastrukturu i pravila ne deklarativno, nego stvarno, bit će itekako u prednosti.
Jer na kraju, bez energije koja ih pokreće, ni najpametniji sustavi ne znače mnogo.
.webp){kind=icon}
