AI revolucija guta bakar: Crveni metal postaje ključno usko grlo i probija cjenovne rekorde

Dok je pozornost ulagača velikim dijelom usmjerena na rekordne razine zlata i srebra, prava drama odvija se na tržištu industrijskih metala. Tko god u budućnosti bude morao kod kuće instalirati bakrene cijevi za centralno grijanje, mogao bi imati osjećaj da ugrađuje zlatne poluge. Cijene industrijskih metala, predvođene bakrom, odlaze u nebo, no razlozi su dublji od klasičnih ekonomskih ciklusa. O tome što pokreće ovaj fascinantan rast i što nam on govori o zdravlju globalne ekonomije, razgovarali smo s Dinom Stipićem, mlađim analitičarom tržišta kapitala u Bloomberg Adriji.

Glavni pokretač strelovitog rasta cijene bakra je tehnološka revolucija koja se odvija pred našim očima. Tehnološki divovi poput Mete i Microsofta ulažu milijarde dolara u infrastrukturu za umjetnu inteligenciju i masovno širenje podatkovnih centara, a za sve to potrebne su goleme količine bakra.

"Bakar sve više postaje ključno usko grlo AI revolucije jer potražnja snažno raste na nekoliko frontova istovremeno", objašnjava Stipić. Uz podatkovne centre, tu su i obnovljivi izvori energije, električna vozila te 5G infrastruktura. Najave Mete i Microsofta o daljnjem povećanju ulaganja u AI infrastrukturu znače samo jedno: ubrzani rast potražnje za bakrom u narednim godinama.

Ponuda ne može pratiti rast potražnje

Dok potražnja eksplodira, ponuda ozbiljno zaostaje. Globalna proizvodnja teško uspijeva pratiti ovaj tempo, ponajviše zbog poremećaja u radu ključnih rudnika. "Značajni rudnici u Indoneziji i Čileu i dalje ne rade na sto posto produktivnosti, a širenje rudarske proizvodnje općenito je presporo", ističe Stipić.

Prema podacima International Copper Study Groupa, tržište se već kreće prema strukturnom manjku jer rast potražnje daleko nadmašuje rast ponude. Kada se zbroje svi faktori - od elektrifikacije i energetske tranzicije do ekspanzije AI sektora  postaje jasno da se bakar pretvara u kritičan resurs i potencijalno usko grlo cjelokupnog tehnološkog razvoja.

Cijena na steroidima: Špekulacije protiv fundamenata

Rekordni skok cijene, najviši u posljednjih šesnaest godina, postavlja pitanje radi li se o stvarnoj industrijskoj potražnji ili o novom špekulativnom balonu. Stipić naglašava da je ključno razdvojiti kratki i dugi rok. Dugoročno, rast cijene ima iznimno snažan fundamentalni temelj u već spomenutoj elektrifikaciji i digitalizaciji. Ove je godine u siječnju cijena bakra ponovno probila rekorde, nakon što je već ranije zabilježen značajan rast.

"Međutim, kratkoročno je dio ovog snažnog rasta cijene očito bio potaknut špekulativnim kapitalom, ponajviše investitorima iz Kine", kaže Stipić. Kao primjer navodi nedavni skok cijene na Šangajskoj burzi na čak četrnaest tisuća dolara po toni, dok se na Londonskoj burzi kretala oko trinaest tisuća dolara. Takvi nagli skokovi ne prate istovremeni oporavak fizičke potražnje, osobito u posrnulom kineskom građevinskom sektoru. "To znači da je tržište kratkoročno zagrijano i da je neka korekcija moguća, ali to ne znači da se radi o balonu. Špekulacija može ispariti, ali temeljna potražnja za bakrom i dalje ostaje", zaključuje.

Šira slika: Što nam metali govore o globalnoj ekonomiji?

Za razliku od tehnoloških dionica koje su često pogonjene euforijom, kretanja cijena metala poput aluminija i željezne rude daju mnogo realniju sliku šire ekonomije. Dok potražnja za aluminijem raste zbog obnovljivih izvora, elektrifikacije i posebno vojne industrije, željezna ruda stagnira.

Razlog za to je usporavanje tradicionalnog industrijskog ciklusa, ponajviše u Kini, gdje više od polovice svjetske željezne rude završava u čeličanama. Kinesko tržište nekretnina, koje je i dalje u stagnaciji, vrši pritisak na potražnju. Dodatni pritisak na cijene željeza dolazi iz Afrike, gdje će pokretanje golemog rudnika Simandou u Gvineji dodatno povećati globalnu opskrbu.

 

Sve to, kako objašnjava Stipić, znači da svijet nije u klasičnom, širokom industrijskom bumu. Umjesto toga, nalazimo se u "selektivnoj transformaciji" gdje određeni sektori, poput AI-ja i zelene tehnologije, rastu iznimno snažno, ali temeljna industrijska potražnja u tradicionalnim sektorima ostaje prigušena. Umjetna inteligencija trenutno ima moćan zamah, no to ne mijenja činjenicu da se globalna ekonomija kreće neujednačeno, s vidljivim usporavanjem u svojim tradicionalnim uporištima.