Obnovljivi izvori u Hrvatskoj su priča o propuštenim prilikama

Snažan, ali nedovoljno iskorišten potencijal – tako bi se ukratko moglo opisati stanje sektora obnovljivih izvora energije (OIE) u Hrvatskoj. Iako su stručnjaci složni da je za postizanje klimatskih ciljeva nužno brže razvijati ovaj sektor, on se u Hrvatskoj i dalje ne razvija dovoljno brzo. Razloga za to je puno, a apsurd je još veći kada uzmemo u obzir da interes investitora u tom segmentu postoji.

No, uz interes i potencijal, ključno je i to što za razvojem OIE postoji i potreba. Prema ciljevima zelene tranzicije, Europska unija (EU) želi do 2030. imati najmanje 42,5 posto zastupljenosti obnovljivih izvora energije, ali Hrvatska u tom segmentu i dalje zaostaje. U 2023. godini udio OIE u bruto finalnoj potrošnji električne energije u Hrvatskoj bio je nešto viši od 28 posto.

A iako je Hrvatska od 1990. godine do danas smanjila emisije CO2 za oko 20 posto, zabrinjava što u posljednjih nekoliko godina emisije ponovno rastu, pokazuju podaci koje je predstavio Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar, na konferenciji Dani OIE 2025 u Splitu. 

Dražen Jakšić | Dani OIE 2025

No, zašto je tomu tako i zašto šteka brži razvoj OIE u Hrvatskoj, posebno kada uzmemo u obzir potencijal sunca, vjetra i geotermalnih izvora u Hrvatskoj?

Spori procesi i administracija

Najjednostavniji odgovor, koji se ponavlja već godinama, bio bi regulatorna usporenost i nepredvidivost.

"U realizaciji projekata obnovljivih izvora imamo ozbiljne izazove. Dinamika te sama izvjesnost investicije već su prepoznati kao ključan problem", istaknuo je Ante Mandić, predsjednik Uprave Petrola Hrvatska, koji je ovog tjedna sudjelovao u panel raspravi drugog dana konferencije Dani OIE 2025 u Splitu.

I on nije jedini koji uočava ovakve probleme. Ivan Liakh, direktor DRI-a za Hrvatsku, je na primjeru Rumunjske i Hrvatske objasnio problematiku. Kazao je da je njegova kompanija istovremeno ušla u projekte u Hrvatskoj i Rumunjskoj, no dok će rumunjski projekt već ove godine u studenom biti priključen na mrežu, hrvatski još uvijek čeka.  

"Razgovarali smo o ovome i lani na Danima OIE u Puli, a ništa se dosad nije pomaknulo", rekao je Liakh.

Inače, njegova kompanije je ovog tjedna predstavila svoj projekt izrade vjetroelektrane Brda Umovi. Riječ je o vjetroelektrani koja će se graditi u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a imat će snagu od 127,5 megavata. Ukupna vrijednost investicije iznosi oko 200 milijuna eura, a elektrana bi trebala biti upogonjena do 2027. godine. Kompanija u Hrvatskoj razvija nekoliko projekata, no ovaj je u najzrelijoj fazi.

I u nedavnom razgovoru za Bloomberg Adriju, Liakh je kazao da, iako u Hrvatskoj postoji veliki potencijal za razvoj OIE-ova, postoji velik prostor za napredak upravo u pogledu bržeg odobrenja energetskih projekata u Hrvatskoj.

Nepredvidivost kao dodatan problem

No problemi ovdje ne staju. Liakh kao jedan od ključnih problema prepoznaje i nepredvidljivost projekata. 

"U pet godina zakonodavni okvir se može promijeniti više puta. Moraš biti strpljiv, ali mnogi projekti zbog toga zapnu", objasnio je.

Fena

Primjer sporosti i nepredvidivosti je prisutan i kada su u pitanju okolišne dozvole. Proces njenog ishođenja je dugačak, a kako objašnjava Liakh, bez nje se ne može nastaviti razvoj projekta.

"Ne možete potpisati konačan ugovor o priključenju, niti nastaviti s ishođenjem građevinske dozvole ili rješavanjem imovinskopravnih odnosa dok taj dokument nije gotov. To zapravo znači samo jedan od koraka u projektu može trajati gotovo dvije godine. Zbog toga bih rekao da je kod svakog projekta najmanje predvidiv rok završetka", dodao je.

Problem neučinkovitosti

Svoju perspektivu dao je i Andreas Rörig, predsjednik Uprave E.ON Hrvatska, koji smatra da Hrvatska ima znanje, iskustvo i kapital, ali zbog nejasnog regulatornog okvira ulaganja ostaju pod znakom pitanja.

"Nedavno su na jednoj konferenciji dali primjer zašto njemačko gospodarstvo stagnira posljednjih godina. Razlog je to što nije bilo stvarnog predviđanja njemačke vlade te je bilo puno nesigurnosti. To je jedan od glavnih razloga zašto njemačko gospodarstvo nije raslo kako bi trebalo. Slično se može dočarati i problem oko OIE u Hrvatskoj. Imam dojam ponekad kao da se češće rješavaju pitanja koja su već u prošlosti – to je slučaj sa sredstvima za projekte obnovljivih izvora energije ili projekte energetske učinkovitosti", kazao je Rörig.

Dani OIE 2025

Istaknuo je da je njegova kompanija početkom godine krenula sa solarnim instalacijama za kućanstva. Za taj korak su imali više razloga, a jedan od glavnih pokretača bila je jasna najava da će za to biti dostupna sredstva, što je potaknulo interes brojnih kupaca.

"No, kroz godinu je odluka ipak bila odgođena. I sada, prije nekoliko dana, najavljena su sredstva, ali samo u iznosu od oko deset milijuna eura. Tu je najveći problem to što ono što je već instalirano na tržištu, već sada može 'pojesti' svih tih deset milijuna eura. To znači da se novac koji bi trebao graditi budućnost zapravo troši na projekte iz prošlosti, odnosno na ono što je već instalirano i što su korisnici već odlučili sufinancirati iz vlastitog džepa", objasnio je.

Dodao je i da za izgradnju energetske budućnosti Hrvatskoj u idućih deset godina trebaju iznosi u dvoznamenkastim milijardama eura, a upravo malo prije spomenuti primjer je razlog zašto je sustav pun neučinkovitosti i ne postoji predvidljivost.

"Kupci su sada nesigurni - trebaju li krenuti u energetske projekte sada ili čekati sljedeću godinu? Sustav je zastario. Na drugim tržištima u kojima poslujemo, sredstva su konstantno dostupna, pogotovo za privatni sektor i energetski učinkovite projekte", objasnio je.

Ipak, iako je i sama upozorila na tromost sustava i problema dobivanja dozvola Maja Turković, izvršna potpredsjednica CWP Europe, ona Hrvatsku vidi kao tržište s dobrom logikom u zakonodavstvu, osobito u pogledu instituta energetskog odobrenja, koji omogućuje odvajanje ozbiljnih projekata od onih manje ozbiljnih.  

Svejedno naglašava da je Hrvatska među najsporijima u Europi kad su u pitanju razvijanja OIE projekata.

Problemi oko geotermalnih izvora

Ogroman, ali i dalje neiskorišten potencijal postoji i u segmentu razvoja geotermalne energije, koja je ujedno i najčišća. Gdje u tom segmentu šteka objasnio je Zvonimir Novak, direktor poslovnog razvoja ENNA Grupe koja trenutno razvija dva projekta geotermalnih elektrana.

Pixsell

"Tu se ponovo ponavlja pitanje oko promjenjivosti, odnosno mijenjanje pravila igre u nekakvoj već odmakloj fazi utakmice. ENNA u ovom trenutku razvija dva projekta - jedna u Slatini, a drugi u Babinoj Gredi. Projekt u Slatini je u podmakloj fazi i trenutno je najspremniji u Hrvatskoj za početak izgradnje elektrane. Imamo sve dozvole, prije nekoliko mjeseci smo došli do bazena koji je vrlo potentan, temperature su odgovarajuće, količina protoka je isto odgovarajuća – sve je tu. No 2023. godine je bio odobren program od EU, sredstva su bila osigurana i svi smo bili u niskom startu, ali se onda taj natječaj nije raspisao. Kasnije su bila još dva natječaja koji nisu imali veze s geotermalnim izvorima, a istovremeno svi pričaju o tome kako Hrvatska leži na izvorima tople vode i kako bi bila šteta da se to ne iskoristi", kazao je.

Kako će se sektor dalje razvijati ostaje za vidjeti, ali ono što je sigurno, ako Hrvatska želi postići zacrtane ciljeve, nužno je pojednostaviti procedure, stvoriti stabilan pravni okvir i omogućiti investitorima veću sigurnost i predvidljivost.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar